Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- John - 083 (The traitor exposed and disconcerted)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula? -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

DAMAL 3 - Ndaygu ngun no jalbude ka kurunwol sahaabaaSAHAABAAɓe ɓen (Yuuhanna 11:55 - 17:26)
B - Fii ko feyyundoo kon ɓawto nafakka joomiraaɗo on (Yuuhanna 13:1-38)

2. Fii ko janfotooɗo on sappaa kon e ko o jiɓii kon (Yuuhanna 13:18-32)


YUUHANNA 13:21-22
21 Ɓay wonii kanko Iisaa o yewtii ɗun, ɓernde makko nden aani, o holli ɗunɗoo, o wi’i: Ka haqiiqa haqiiqa mi andinii on, goɗɗo e mon janfoto lan. 22 Onsay taalibaaɓe ɓen ndaarindiri, ɓe jiɓii ko hombo o wi’i.

Iisaa yewti taalibaaɓe makko ɓen no ɓe haaniri non yiɗidirirde e kurkodirande. O jonni ɓe misal fii yankinaare o hiitii wonde laamu makko ngun jalbay ka lo’ere nden ɓuri tiiɗunde ɗon no ɓe faamira fii ko o ko woni kon Joomiraaɗo on, aaden huuwoowo on e ardotooɗo on piiji ɗin, hay si saa’i mayde nden hewtii. E nder kon ko o sifii, Iisaa feɲɲini fii ko Yudaasi janfoytoo mo kon o jaɓi yo on rondito ko o waretee kon, fii hita Yuudaasi huuwir eɓɓoore mun nden, kono hara kono no yaadiri e no kammun ngun eɓɓiri non.

Iisaa feɲɲinani taalibaaɓe mun ɓen wondema goɗɗo e maɓɓe eɓɓaniino wattugol mo e juuɗe dental fewjooɓe Yahuudiyankeeɓe ɓen. Kon ko o feɲɲinani ɓe ŋalɗini ɓe fota fewndo ko ɓe nafotoo nafakka juldeere nden. Iisaa hollitiraali ɗun wa samakala, kono o jiɓii ka wonkii makko, wa fewndo ko o wonunoo yeeso qaburu Laazaru on. Ko ɓurnoo mo tampinde ko ko Ben makko tertoytoo mo kon. Annabi Iisaa yiɗuno. Yudaasi o suɓino mo; hino wa’ita wa si gasataa ka giɗo janfoo Ɓiɗɗo Alla on. Kitaabul Muggadasi on no yewti fii ɗun ka Zabuura 41:10: «Immaniiɗo lan on non ko kanko woni e ɲaamude bireedi an on.» Ko o yewti ɗun, taalibaaƁe Ɓen ndaaridiri, hiƁe miijoo wi’a: «E hara ko kanko woni janfotooɗo on?» Hino sattannoo Ɓe hoolagol ka goɗɗo e maɓɓe gasa janfaade. Pellet-le, mo bee no miijinoo tertagol Iisaa si tawi bugitegol ngol e aɲegol ngol ɓurtii ɓeydaade. Ɓe wirtaa e kene yeeso makko, ɓe hersi ɓe ronki fewtude ndarndeede nde Alla ndarndii ɓe nden yeeso ndaygu Iisaa luggungu ngun.

YUUHANNA 13:23-30
23 Tawi goɗɗo e taalibaaɓe ɓen, mo Iisaa yiɗunoo, no jooɗii ka sera taabal takko Iisaa. 24 Onsay Sim’uunu Petruusu sowndii on, wi’i : Lando ko hombo o woni wowlude fii mun. 25 On taalibaajo kadi ugginii ka fewndo ɓernde Iisaa, o wi’i: Koohoojo ko hombo woni on? 26 Onsay Iisaa jaabii mo, wi’i: Ko mo mi jullani kuntun bireedi ka mi ɲaamata ɗon, mi jonni woo. Onsay o julli bireedi on, o jonni Yudaasi mo Sim’uunu Iskariiyu. 27 No Yudaasi hendornoo kun kuntun bireedi, Ibuliisa naati e ɓernde makko. Iisaa wi’i mo: Waɗu ko waɗataa kon heɲa. 28 Kono hay gooto e ɓe o ɲaamidaynoo ɓen faamaali ko fii honɗun o wi’irani mo ɗun. 29 Nde tawnoo ko Yudaasi jogii bonfo on, woɓɓe ɓen sikki ko Iisaa wi’i mo wonde ko yo o soodu ko ɓe handi e mun fii juldeere nden, maa okkorgol miskimɓe ɓen goɗɗun. 30 Onsay Yudaasi ƴetti kuntun bireedi kun, yalti heɲa, hari niɓɓii.

E nder nden jiiɓande, nde sabu mun woni ɓangingol ko o janfoytee kon, hiɗen sutii kuugal wondungal e giggol. Yaayaa no ugginaade ka fewndo ɓernde annabi Iisaa. Winduɗo on oo Linjiila yaltintinaali innde makko nden, kono himo holli ko o ɓadodiri kon e Iisaa, maande fii giggol ngol. Hari alaa ko o ɓuriri ɓeya si wonaa giggol ngol Iisaa yiɗi mo ngol. E nder ndun muraadu, o yejjiti innde makko nden, o jonniti mangu ngun fow Ɓiɗɗo Alla on.

Petruusu no hulunoo landagol kanko tigi Iisaa innde on janfotooɗo, kono himo humpaa kadi fota andugol on. Hari himo memminaade fii ardingol haqqil Yaayaa ɗen, on non ugginii ka fewndo ɓernde Iisaa o landii mo, o wi’i: «Ko hombo woni on?»

Iisaa jaabii landal ngal, kono o haalaali innde ootigi nden. O faalanooka feɲɲinde innde janfotooɗo on yeeso jamaa on fewndo ontuma. Hari haa-jooni Yudaasi no joginoo feere wurtugol eɓɓoore makko nden. Iisaa ɲaamidi e taalibaaɓe ɓen bireedi wonduɗo e moƴƴere nden on humidirɗo ɓe e makko, o julli mo ka o ɲaamata ɗon o jonni Yudaasi. Kon ko o huuwi ko tiiɗinirɗun taalibaajo fii ngurndan poomayankejan ɗan. Kono ɓay hari Yudaasi no aadii janfagol, kuntun bireedi kun heɓaali nafa woo e makko, wurin sattin ɓernde makko nden. Hari ɓernde makko nden no uddanii moƴƴere nden Ibuliisa naati e makko. Emba ɗun no hulɓinii nee! Iisaa seeki ka bawɗe makko, o sattini ɓerɗe sattuɗe ɗen. Fewndo ko Iisaa okkorta mo bireedi on, Ibuliisa no fijirde miijo makko ngon. Ɓay o hendike bireedi on, bone on yani e makko. Ɲaawoore Iisaa nden jaasini janfotooɗo on hendagol hiwirtorngo Alla ngon o watti mo e juuɗe Ibullisa.

Tun nde wootere, Yudaasi wirtaa e kene ko o ƴetti kuntun bireedi kun. Yamiroore Iisaa ɓurde nden hittunde meemi mo ka ɓernde tigi: «Hita a bugito huuwugol kuuɗe maa bonɗe ɗen, huuwu kisan fii no bone on lanniree huuweede e nder ɗun ko moƴƴi kon yaltitoya.»

Taalibaaɓe ɓen faamaali fii nelal ngal Iisaa halfini ngal Yudaasi. Ko hasii kon o nula soodangol ɓe ko ɓe ɲaama. Yaayaa yejjitaali fes huunde hulɓiniinde nde o yi’i nden ko Yudaasi iwi ka nder ndaygu Almasiihu on ngun o naati ka nder niɓe weeɓitiiɗe ɗen.

YUUHANNA 13:31-32
31 Ɓay wonii Yudaasi yaltii, Iisaa wi’i: Jooni non Ɓii-Aaden on mawninaama, awa kadi Alla mawniniraama mo. 32 Si tawii non Alla mawniniraama mo, Alla kadi mawninay mo immorde e mun, o mawnina mo kisan.

E ko honno Iisaa mawniniraa rewrude e ngal kuugal ɓoyliingal? E hara ko moƴƴi no waawi yaltitude e fee sugu ɗen kuuɗe bonɗe?

Iisaa aani fota fewndo ko taalibaajo mo o suɓii on tertii mo. Himo marunoo ɗen gite wonduɗe e giggol ka haqqile makko ka janfotooɗo on ruttotonoo. Kono on hawjiri ka Dental Yahuudiyankeeɓe ɓen, ɓen no jonni aynoooɓe ɓen aalaaji no ɓe nangira Iisaa jemma.

Almasiihu on dartii ndarndande Ibuliisa nden fii wontugol Almasiihu laamotooɗo ka aduna gaa on fewndo ko o immini Yudaasi laatingol janfa makko kan. O suɓii maayirgol wano Baalun Alla kun fii sottungol yimɓe ɓen e nder yankinaare e lo’ere, o feɲɲini rewrude e mayde makko nden wondema ko giggol sakkotoongol ngol woni daƴƴere mangu makko ngun.

Iisaa ɗaɓɓiraali mangu fii makko, kono ko fii Ben makko o ɗaɓɓiri ngu. Hari Ben makko imminii mo ka aduna fii dandugol majjuɓe ɓen. Ɓiɗɗo on ko faalanoo ko heyɗintingol mbaadi Baabaajo on e nder aduna yanuɗo on. Ko sabu ɗun, o feɲɲiniri Baabaajo on, o mawnini fii hoolagol moƴƴere Alla nden. Jande nden tun yonataaa; sabu junuubu on addii heedaango hakkunde Alla e tagaaɓe ɓen. Hari bee Ɓiɗɗo on maaya fii no heedaango heedindingo en ngon e Alla waylitiree e no peewal ngal timminiree e nder ko ngal landii kon fow. Ko mayde Almasiihu on nden woni saabiwal mangural innde Baabaajo on nden. Ɓaawo nden mayde, feere heɓotaako no andiren Baabaajo on e no wontiren ɓiɓɓe no laaɓiri e no hendoren ko hesiɗi kon.

Almasiihu on hayfini hoore mun, mayde makko nden jonnitay Baabaajo on mangu ngun. O hiitii kadi wondema Baabaajo on mawninay mo, ko non o wontiri Ɓundu dokke darjinɗe ɗen fow. E nder saa’iiji feƴƴuɗi ɗin ɓawto o fempeede ka leggal altidiraangal, Iisaa yi’i ado ɗun laataade ko o immitotoo kon hakkunde mayɓe ɓen e ko o ƴentintee kon e ko o tolnetee kon ka jullere laamu Alla. Almasiihu on no haanunoo maayude fii no o naatira ka mangural makko.

Kala yedduɗo mayde Almasiihu on nden, maa ƴettirɗo nde wa ko lo’i, faamataa wondema kodduruyee Alla on ko ka leggal altidiraangal darnaa o faamataa kadi fii ko laaɓal Ɓiɗɗo on ngal yaltitata kon ka nder qaburu. O feɲɲini mangural makko ngal ka layyorde Alla, ka o maayi ɗon lonto men no gomɗinɓe mo ɓen fow jogoree wa feewuɓe.

TORAARE: Baaba, Ɓiɗɗo e Ruuhu-Seniiɗo, meɗen mantude ma mawnina fii kisiyee maa on e yankinaare maa nden e tampereeji maa ɗin e mayde maa nden e ummutal maa ngal. Meɗen gomɗini wondema ko ƴiiƴan Almasiihu on ɗan men sottiraa. Meɗen mawninde ma rewrude e bawgal Ruuhu on. A hisinii men e nder andeeji tiiɗuɗi e boneeji wonɗi ɗin ka ngurndan amen. Ngurndan ɗan yeɗuɗaa men ɗan ko poomayankejan. Meɗen gomɗini wondema Ɓiɗɗo maa on artoyay ko ɓooyaa e nder mangural ngal. Aamiina!

LANDAL:

  1. Ko honɗun mangural ngal Iisaa feɲɲini ngal ko Yudaasi seedi e makko firi?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 11:51 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)