Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- John - 081 (Jesus washes his disciples' feet)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula? -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

DAMAL 3 - Ndaygu ngun no jalbude ka kurunwol sahaabaaSAHAABAAɓe ɓen (Yuuhanna 11:55 - 17:26)
B - Fii ko feyyundoo kon ɓawto nafakka joomiraaɗo on (Yuuhanna 13:1-38)

1. Fii no Iisaa sembiri taalibaaɓe mun Ɓen (Yuuhanna 13:1–17)


YUUHANNA 13:1-5
1 Ɓay juldeere Yawtaneede nden ɓadike, tawi kanko Iisaa o andii saa’i makko iwugol e oo aduna, yaha ka Baabaajo on, hewtii. Kanko Iisaa himo yiɗunoo ɓe makko ɓen, e oo aduna ɗoo haa ka rawnoode. 2 E nder ko ɓe nafotoo kon, tawi Ibuliisa waɗii e ɓernde Yudaasi mo Sim’uunu Iskariiyu janfagol mo. 3 Nde tawnoo Iisaa no andi wonde Baabaajo on wattii fow e juuɗe makko, awa kadi ko ka Alla o iwi, ko ka Alla kadi o ruttotoo, 4 o immii ka ɓe ɲaamaynoo ɗon, o ɓortii burmuusu makko on, o ƴetti lefol bagi, o daditii. 5 Onsay o wancini ndiyan e miran, o woni e sembugol taalibaaɓe ɓen, o fittira koyɗe maɓɓe ɗen bagi mo o daditinoo on.

Gila nden simoore, Yuuhanna no feƴƴande damal kesal e toɓɓere heyre. Aranun, Iisaa hari no noddude yimɓe ɓen fow; e hin-le kon ko windii «Ndaygu ngun jalbi ka nder niɓe laatii niɓe ɗen jaɓaali ngu few» timmiii e maɓɓe. E hara Iisaa woopitii golle makko ɗen? Oo’o ɓayru si en ƴettii yimɓe ɓen fow, en wi’ay ɓe jaɓaali mo, kono Joomiraaɗo on suɓike woɓɓe goo jebbilanii ɓe mo, tuubooɓe o wattidi ɓe e taalibaaɓe makko ɓen. E ɗen simooje, en jangoyay ko honno Iisaa fewtiri suɓaaɓe ɓen, wano ƴamoowo on yewtirta non ƴameteeɗo on. Himo woniri mo maɓɓe wano ɓe woniri non ɓe makko. Ko giggol Alla ngol woni haala hittuka kan e nder ɗin yewtereeji. Ngol giggol yaadaa e miijooji gaɲaneendi niinaa-niiji tun, kono hino landii en wonugol kurkotooɓe. Ka nder Deftere, giggol ngol no yaadi e okkitirgol hoore mun e nder yankinaare fii ɓen ɓe handaa e maggol. E nder ɗin yewtereeji, Iisaa no feɲɲinande taalibaaɓe makko ɓen innɗe makko ɓurɗe ɗen e labeedee, e nder sifanagol ɓe fii giggol makko ngol e hoore misal ƴettaangal e jiyaaɗo, ɗun ko seedee fii ngurndan makko ɗan e mayde makko nden e ummutal makko ngal.

Iisaa holli wonde mayde makko nden aditoto Juldeere Yawtaneede nden. Himo fokkitirde ka Ben makko. Hara ko ton onon kadi fokkitirɗon? Hari himo ka aduna, kono gite makko ɗen no fewti soono kala e Ben makko. Himo hendaade e juuɗe makko bawgal ngal e yeesoyaagal ngal e weltaare nden no o ronditora yimɓe hunƴirɓe wano non. E nder ko o humondiri kon e Alla, o tawi wonde Ibuliisa no ŋurŋurtude miijooji bonɗi ka nder ɓernde taalibaajo goo. Hari on neɗɗo no accude miile e townitaare e ngayngu laamora mo seeɗa seeɗa. Kono non, hari Iisaa aɲaa janfotooɗo on, kono himo yiɗiri mo giggol iwungol ngol ka Alla haa ka lannoode.

Hari Iisaa alaa e wattirde hoore makko e juuɗe janfotooɗo mo on wa ko ronkataa laataade. Hari hinaa Yudaasi maa Qayaafa maa Heroodu ma Pilaatu maa Hooreeɓe Yahuudiyankeeeɓe ɓen maa jamaa on ƴettanta ahadi fii ko feƴƴata kon, kono rewrude e ko o yankinii kon e ko o ɗoftii kon, Baabaajo on yankinanike mo ruuhuuji ɗin e yimɓe ɓen fow. O ƴetti ahadi fii maayirgol wa Baalun Alla kun, o suɓii kadi saa’a makko on. E nder piiji sattuɗi feƴƴunooɗi ɗin yeeso, o majjiraaka iwdi makko ndin e ɗaɓɓere makko nden. Ko Iisaa woni Joomiraaɗo wayloowo on no taariika on yaarata non.

Almasiihu on faalanooka yiltaade ka Ben makko, kono o pooɗi taalibaaɓe makko ɓen ka ƴuɓɓodiral no welirta non Alla. E nder ko o sembata ɓe kon, o janni ɓe fii yankinaare o huutori kadi giggol iwungol ngol ka Alla. Ko non o wontiri jiyaaɗo. O hayfintinii wa ɓurɗo e fanɗude on no ɓurɓe fanɗude ɓen hakkunde maɓɓe andira ko honno Alla kurkoranta neɗɗanke’en. Joomiraaɗo on laamorta yimɓe ɓen no sattiri maa o hawka ɓe, kono o jiccoto fii laɓɓingol en o wattita en e mbaadi makko newiindi ndin.

Ko Iisaa woni misal men ɓurngal ngal hittunde. E ko honde tuma jiccotoɗen yeeso makko rewen mo? E ko honde tuma wayleten miijo men ngon, ugginen ɓaawo men hogiingo ngon e sattungo ngon no ɗun iwira?

Musiɓɓe, fannii on muncaaka, hita on kurkano musiɓɓe mon ɓen, hita on yiɗa ayɓe mon ɓen maa dankoɗon barminaaɓe ɓen, haray on wontaali tigi Iisayankeejo. E hara ko on kurkotooɓe kaa ko on kurkanteeɓe? Anditon wonde ko Iisaa woni kurkantooɗo on neɗɗanke fow, o hayfini hoore makko fii no o kurkorana on. Hara hiɗon jaɓi kon ko o kurkantoo on, kaa hiɗon waɗude townitaare wi’on ko on moƴƴuɓe ɓe handaa yo Alla kurkano ɗun?

YUUHANNA 13:6-11
6 Ɓay wonii o hewtii Sim’uunu Petruusu, on wi’i mo: Koohoojo, ko an sembatammi! 7 Iisaa jaabii mo, wi’ii: Ko mi woni waɗude kon a faamataa ɗun fewndo ɗoo, kono a faamoyay ɗun onsay. 8 Kanko Petruusu o wi’i mo: Oo’o a sembataa lan few. Iisaa kadi jaabii mo, wi’i: Si mi sembaali ma, haray a alaa geɓal e an few. 9 Onsay kanko Sim’uunu Petruusu o wi’i: Koohoojo, awa hinaa koyɗe an ɗen tun, kono hay juuɗe ɗen e hoore nden. 10 Iisaa wi’i mo kadi: Lootiiɗo hatonjinaa e lootagol si wonaa sembagol, ko fii o fow ko o laaɓuɗo. E hin-le ko on laaɓuɓe, kono non hinaa on fow. 11 Ko fii hari himo andi janfotooɗo mo on. Ko ɗun waɗi si o wi’i: Hinaa on fow woni laaɓuɓe.

Hari taalibaaɓe ɓen weltanooki fii ko ɓe woni kon yi’ude Karamokoojo maɓɓe on no semba ɓe. Si tawii hiɓe andunoo ko honɗun o waɗaynoo ɓawto ‘nafakka Joomiraaɗo on’, ɓe sembitotono law kamɓe tigi. Joomiraaɗo maɓɓe on hari sincaali ahadi heyri hakkunde maɓɓe e Alla, kono o holli ɓe ko ndin ahadi firi kon e ko ndi waɗori kon: ɗun le wonaa huunde si wonaa kurkorgol giggol tigi-tigiwol.

Ko Petruusu woni taalibaajo ɓurɗo on townitaade e suusude hakkunde maɓɓe. O faalanooka yo Iisaa kurkano mo; o faalaa accingol Iisaa hara o heɗitaaki konguɗi ɗi on yewti mo ɗin. Onsay Iisaa sifanii taalibaaɓe makko ɓen fow fii ko oo gundoo sembugol ngol firi kon wa si ko e maɓɓe fow o fewti: «Ɓaawo laɓɓinegol ngol, haray on alaa geɓal e laamateeri ndin few, e ɓaawo yaafuyee on on tabitataa e an.» Laɓɓinegol ngol rewrude e ƴiiƴan ko tabituɗun e tabitugol ngol e makko e nder laɓɓinegol ngol yaaray tun yeeso soono kala. Ko kanko marata on e nder moƴƴere makko nden e yuɓɓodiral makko ngal rewrude e Ɓiɗɗo Alla on.

E fee ko ndaygu ngun gollata kon, Petruusu ndaari juuɗe makko huuwayɗe ɗen bone o miijitii kadi fii haqqile makko nennaniiɗe ɗen faamugol eɓɓoore Alla nden. O hersi o landii laɓɓineede ka tere makko fow. Iisaa okkori mo hoolaare, wi’i mo: «On mo arii e an o laɓɓinte o fow e makko tippude e ko o gomɗinin mi kon.» Ko non andirten wondema en hattonjinaa e laɓɓiniregol noonee goo maa ɓeyditaneede laaɓal, sabu ƴiiƴan Iisaa ɗan no laɓɓinde en e kala junuubu. Laaɓal ɓurngal mawnude maa timmude alaa yawti yaafuyee junuubaaji ɗin rewrude e ƴiiƴan makko ɗan. Si hiɗen seppude, en hoccoray soono woo mbullaari. Wano non, hiɗen toroo soono kala ndee toraare ɗoo: «Yaafano men ellaaji amen ɗin.» Ka tawi ɗon fayɓe Alla ɓen ko laɓɓingol koyɗe maɓɓe ɗen tun ɓe hattonjini ɲande kala, fayɓe aduna on kaɲun no hattonjini e laɓɓineede ɓe fow e maɓɓe.

Iisaa ndaarii taalibaaɓe makko ɓen, o wi’i ɓe: «Ko on laaɓuɓe.» O saatini ɓe ka ahadi hakkunde maɓɓe e Alla. Baalun kun maayanii taalibaaɓe ɓen fii hollugol ɓe no ɓe tabitira e yuɓɓodiral makko iwungal ngal ka Alla. Aaden woo laaɓirtaa hoore mun, kono ko ƴiiƴan Almasiihu on ɗan laɓɓinta en e kala junuubu.

Kono non, hinaa ɓe fow woni laaɓuɓe, ko non le kadi woniri hande. Woɓɓe no faaminkinii wonde hiɓe hittini fii ngal laaɓal aranal hiɓe faamina wa si hiɓe gomɗini ƴiiƴan Almasiihu on ɗan, kono ɓe hebbinoraaka Ruuhu-Seniiɗo on. Ruuhu Ibuliisa on no pooɗude ɓe e ngaygu e nawliigu e townitaare e jinaa. Wano non, hakkunde laaɓuɓe ɓen hino woodi yimɓe ɓe ruuhuuji ɲidduɗi woni e mun kaɲun e miile fii kaalisi. Iisaa no faalaa sembugol on ɲande kala, o njattina on noone juunubu kala o laɓɓina on ko timmi no yuɓɓodiriron e Alla. Ndarteee hoore mon, hara ko on kurkotooɓe kaa ko on kurkanteeɓe?

TORAARE: Iisaa Joomiraaɗo, meɗen weltani maa fii ko ɓooriɗaa kon mangu maa ngun e ko cippaniɗaa kon haa ka amen, menen ɓee tuunuɓe. A jippinii hoore maa fii sembugol taalibaaɓe maa ɓen, a laɓɓinii junuubu wonuɗo on ka ɓerɗe amen. Meɗen rewude ma meɗen toraade ma men fattoo fii yo a njattin men miijooji wonduɗi ɗin e townitaare no men sujjira e no men wontira jiyaaɓe maaɗa. Wallu men no men wonira ɗuytooɓe hoore mun yeeso hedditiiɓe ɓen e no men jebbilora kurkanagol ma ka nder juulirde amen e ka ɓeynguure amen.

LANDAL:

  1. Ko honɗun ko Iisaa sembi taalibaaɓe mun ɓen kon firi?

YUUHANNA 13:12-17
12 Ɓay wonii o gaynii ɓe sembude, o ɓornii burmuusu makko on, o jottii, o wi’i ɓe: On faamii fii koo ko mi waɗani on? 13 Hiɗon noddirammi karamoko e Koohoojo. On wowlii goonga, ko fii ko mi ɗun. 14 Si tawii non min Koohoojo on, min karamoko mon, mi sembii on, haray onon kadi hiɗon haani sembindirde. 15 Ko fii, mi waɗanii on misal, fii no onon kadi waɗiron wano mi waɗirani on non. 16 Ka haqiiqa haqiiqa mi andinii on, kurkaadu ɓuraa jom mun teddude, nulaaɗo kadi ɓuraa nuluɗo ɗun on teddude. 17 Jooni non, ɓay on andii ɗun, si on huutorii, haray on malii.

Iisaa fuɗɗoraali yewtere makko waynitorde nden huutorgol konguɗi weluɗi fii. Sugu ɗin konguɗi hittaa fota, si ɗi huutoraaka. O landii taalibaaɓe makko ɓen si tawii ɓe faamii ko misal waɗaangal ngal firi kon, o wi’i ɓe: «Udditee gite mon ɗen, yi’on, miɗo wondi e mon wa mo mooɗon. Mi joɗaaki e jullere laamu mi watta on ley an wa si ko on maccuɓe. Oo’o mi ɓoorike mangu an ngun mi wontii mo mo’on. Ko ɓuri ɗun, mi iwii e jullere an karamoko e jannoowo nden fii wonugol kurkotooɗo. E hara on faamii jooni ko honto ngol giggol iwungol ka Alla fokkitiri? Neɗɗo townitiiɗo ko mantotooɗo, yiɗoowo on kaɲun ko yankiniiɗo e rondotooɗo ko woni woo, o yejjita hoore makko, o wona kurkotooɗo kurkoroowo ɓandu mun ndun tigi.»

«Hiɗon faalaa wonugol taalibaaɓe an. Ko min woni misal mon ngal, hiɗaa haala tun, kono miɗo huutorde jandeeji an ɗin. Ndaaree lan: ko mi kurkotooɗo. Si hiɗon faalaa iwtirde ɓaawo an, jippinee hoore mon kurkodiranon. Yo ɓurɗo teddude on e hakkunde mon wonu tosooko on. Kono on mo kurkoranii ɓeya no neworii, hara o townitaaki, ko onɗon tigi wontata mawɗo on.»

«Hita on sikka wondema Moftal ngal ko mottodiral yimɓe timmuɓe laaɓuɓe. En fow ko ɗun fokkitanɗen wonugol. Mi laɓɓinii ɓe ɓe fow awa ko hasii kon ko ɓe laaɓuɓe. Kono mo bee no hattonjini e muɲal e saa’aaji goo no o mawnira ka baŋŋe ruuhu. Mo bee no aagude no yanude. E hino dongal an ngal e yamiroore an nden: yaafodiranee ellaaji mon ɗin e junuubaaji mon ɗin. Hita on ɲaawindir, kono ko yo on wallindir. Hita on lootu hoore yimɓe ɓen, ko koyɗe maɓɓe ɗen loototon. Gooto haanaa huuwirande ɓeya ittiri dow; ko on musiɓɓe. Si on huuwii ɗun, on anday wondema mi waɗiino ɗun: mi ardaali fii kurkanegol, kono ko fii kurkanagol. Ngurndan an ɗan ko kurkanagol e sadaka e okkirtigol hoore an fii yimɓe ɓen fow.»

«Miɗo imminde on ka aduna, onon yo sahaabaaɓe giggol ngol. Nulaaɗo on no mawniri wa nuluɗo mo on. Ko haanuɗon adaade huuwugol kon ko wontugol jiyaaɗo wano min mi woniri non. Si on andii ɗun, haray on faamii yewtere hittunde nden e yamiroore jamaa Iisayankeeɓe ɓen.»

«Dalil an ɗimmo on: si on andii ɗun, haray on malii, si hawrii on huutorii. Mi yewtaali on tun fii giggol; mi huutorii ngol.» Kurkanagol ko sadaka e lakkere, hinaa konguɗi tun maa torndeeji e miijooji. Faale kurkanagol ngol ko jikku gomɗinɗo on, on ardeteeɗo fii huuwugol kuuɗe wonduɗe e giggol heewuɗe. On mo alaa kurkaade hara wonaa gomɗinɗo tigi. Torndeeji ɗi yaadaa ɗin e kuuɗe wallitotooɗe ko naafigiyaagal non. Kuuɗe moƴƴe ɗen hisintaa on; ko ƴiiƴan Almasiihu on hisinta. Kono si on yankinanike tampuɓe ɓen e aagooɓe ɓen on kurkanike ɓe ko jokkodiri, on hebbinte weltaare immorde ka Alla. Waɗugol ngol faale Alla on ɗuytitay jiyaaɓe Almasiihu on.

Musiɗɗo, hara hiɗon faalaa wontugol karamokoojo e jannoowo? Fewtee e Iisaa. Ko kanko woni karamoko karamokooɓe Ɓen. Himo ndarorii yeeso mooɗon wa jiyaaɗo. E hara hiɗon faalaa huutorde jandeeji makko ɗin? Fuɗɗee kurkagol iwi hande. E nder toraare, landee ko honto e ko honno e ko hombo kurkantoɗon. Si on andii ɗun, on huutorii, haray on malii.

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 11:50 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)