Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Serbian":
Home -- Serbian -- John - 078 (The Greeks seek Jesus' acquaintance)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula? -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- Peul -- Portuguese -- Russian -- SERBIAN -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

JOVAN - Svetlost svetli u tami
Proučavanje Evanđelja o Isusu Hristu po Jovanu

DEO 3 - Svetlost svetli u krugu Apostola (Jovan 11:55 - 17:26)
A - Uvod u svetu nedelju (Jovan 11:55 - 12:50)

3. Grci žele da upoznaju Isusa (Jovan 12:20-26)


JOVAN 12:20-24
20 A među onima koji su došli da se poklone Bogu na praznik bilo je i Grka. 21 Oni dođoše k Filipu, koji je bio iz Vitsaide u Galileji, i zamoliše ga, govoreći, “Gospodaru, hteli bismo da vidimo Isusa.” 22 A Filip ode i to reče Andreji pa Andreja i Filip odoše i to rekoše Isusu. 23 “Došao je čas da se Sin čovečiji proslavi,” reče im Isus. 24 “Istinu vam kažem: ako pšenično zrno ne padne na zemlju i ne umre, ostaje samo. A ako umre, donosi obilan rod.”

Grčki obraćenici u Judaizam su se okupili u Jerusalimu; oni su došli na Pashu iz helenističkog dela sveta. Kada je narod, uz klicanje kao Kralju, poželeo dobrodošlicu Isusu, i Grci su bili impresionirani. Zbog toga su doneli odluku da ga bolje upoznaju. Želja svih naroda je kao tipičan primer bila predstavljena u njihovom zahtevu. S obzirom da Filip govorio grčki, on se složio da razgovara sa svojim prijateljem Andrejem u njihovo ime. Ta dva učenika su prišla Isusu, duboko dotaknuti jer su videli prve plodove onih koji će doći Isusu iz paganstva. Oni su možda osećali da je beg u grčke zemlje predstavljao za njih izlaz iz opasnosti koja ih je vrebala među fanatičnim Judejima.

Isus je video njihove misli, baš kao što je i sakupio čežnju svih naroda u molbi koju su ovi grci izneli. On je uputio veoma bitan poziv, koji nije bio najjasnije shvaćen, ali je ipak bio pobedonosan poziv, i postaće moto Jovanovog evanđelja, “Sada će se Sin Čovečiji proslaviti.” Došao je čas da se On proslavi, i bližio se trenutak koji su i nebo i zemlja očekivali.

Pa ipak, za divno čudo; pobede u ratu i preotimanje političke vlasti nisu bili znaci Isusove slave. Jovan ne beleži preobraženje na visokoj planini, jer on taj događaj nije smatrao suštinskom slavom. Doduše, on ipak pominje vezu između Hristovog proslavljenja i njegove smrti. Tamo, na krstu, možemo videti srž njegovog božanstva, a to je ljubav.

Isus je sebe nazvao zrnom pšenice, nebesko seme koje pada na zemlju, kako bi sebe ispraznilo i prikazalo pravednost i slavu. Isus je oduvek i zauvek slavan. Njegova smrt posvećuje nas, iskvarene ljude, kako bismo bili dostojni da imamo udela u njegovom veličanstvu. Dolazak grka je pobudio razdragan poziv, čime je pokazano da On poziva ljude iz svih naroda. On će u njima obnoviti njegovu prvobitnu slavu. Ta slava će prodreti među sva bića samo posredstvom krsta.

JOVAN 12:25-26
25 Ko voli svoj život, izgubiće ga; a ko mrzi svoj život na ovome svetu, sačuvaće ga za večni život. 26 Ko mi služi, ide za mnom; i gde sam ja, onde će biti i moj služitelj. Moj Otac će ukazati čast onom ko mi služi.”

Isus nam pokazuje da se njegov put kroz smrt i prenošenje slave takođe odnosi i na učenike. Baš kao što je Sin napustio svoju slavu i sebe lišio svih božanskih karakteristika da bi spasio čočečanstvo, tako ni naš cilj ne treba da bude da postanemo veliki i slavni, već da se neprekidno odričemo sebe. Preispitajte sebe, da li volite ili mrzite sebe? Hrist kaže da ćete zadobiti božanski život ako zaboravite na sebe i verno služite Carstvu. Očuvaćete svoju dušu za večni život. Ovim rečima Isus pokazuje odlike prave slave. Nemojte živeti udovoljavajući svojim željama, a nemojte biti ni lenji ili ponosni, već se vratite Bogu slušajući Njegove zapovesti, tragajući za ubogima i siromasima da biste im služili, baš kao što se i On lišio slave, da bi sedeo za stolom sa preljubnicima i lopovima. Kroz sudelovanje sa takvim grešnicima radi Evanđelja, Božija slava će se pojaviti u vašem životu. Nemojte misliti da ste vi na bilo koji način bolji od drugih. Samo Isus može da vas učini iskrenim sa drugima uprkos vašim neuspesima. Ovakva promena dolazi samo kroz samoodricanje.

Isus je jasno izneo ovaj princip, kada je objasnio da naša služba za njega podrazumeva da ga sledimo i oponašamo, kao i da imamo udela u nipodaštavanju koje je On ponekad trpeo. Taj put ne vodi do raskošne i hvalisave blistavosti; to nije ono što Hristovi sledbenici treba da očekuju. Oni mogu iskusiti odbacivanje, neprijateljstvo, progonstvo, pa čak i smrt. Da li ste vi spremni da stradate radi njegovog imena? On obećava, “Gde sam ja, onde će biti i moj služitelj.” Isus je otišao pred vama na tom putu boli, On pati zajedno sa vama. Očigledna slava nije tema Hristovih služitelja na ovom putovanju. Naša sreća se ne sastoji u tome da udovoljavamo sebi, već da služimo onima koji su u potrebi. Hristovo ime se proslavlja kroz požrtvovani duh njegovih sledbenika. Očevo ime se proslavlja dok mi postajemo nalik njegovom Sinu.

Baš kao što Hrist danas sedi na prestolu svoga Oca, i živi sa njim u savršenom zajedništvu i spoju, tako će i oni koji su danas progonjeni radi njega živeti i pridružiti se svom nebeskom Ocu. Veličanstvena je ova misterija. Šta mislite kakvu će čast Otac ukazati slugama njegovog ljubljenog Sina? On će obnoviti svoj lik u njima, kao što je bio pri stvaranju. Štaviše, On će se spustiti na njih u svoj punini njegovog Duha. Oni će postati deca nalik njegovom Sinu, pri čemu je On prvorođeni među mnoštvom braće. Oni će zauvek biti sa svojim Ocem na nebesima (Poslanica Rim- ljanima 8:29; Otkrivenje 21:3-4).

MOLITVA: Zahvalni smo ti, Gospode Isuse, zato što se nisi zadovoljio time da uživaš u svojoj slavi, već si se lišio svog veličanstva. Mi te slavimo zbog takve poniznosti, i molimo se da nas oslobodiš od našeg ličnog zadovoljstva i ponosa, kako bismo spoznali slobodu koju tvoj Duh daje da bismo ti služili i poznavali tvoju ljubav u našim životima.

PITANJE:

  1. Zašto se na Hristovu smrt gleda kao na proslavljenje istine?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 12, 2012, at 10:15 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)