Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- John - 001 (Introduction)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

HUNORDE


Ko Almasiihu on noddiri talibaabhe mun bhen ko fii seeditanagol mo. Hinaa kanko tigi windi taariika ngurndan makko dhan. O nabhhanaali kadi mofte dhen bhataake. Kono jikku makko on accii batte tiidhudhe ka bherdhe taliibaabhe makko bhen, bhen bhe Ruuhu-Laabhudho on ardii fii mawningol Joomiraadho mabbhe on, on ko Almasiihu on. Bhe yi’uno ka giggol makko e ka yankinaare makko e ka mayde makko e ka ummutal makko mangural Baabaajo on ngal heewungal moyyhere e goonga ko sugu mun alaa. Ka tawi dhon seedidotoobhe fii Linjiila on Matta e Markuusa e Luuka no sifaade fii kuudhe e kongudhi Iisaa dhin, e lamateeri Alla ndin ko woni sabu ardu makko ndun, kanko Yuuhanna himo fennyinande en ngurndan luggudhan e giggol Almasiihu laabhungol ngol. Ko dhun wadhi si Linjiila Yuuhana on no yhettiraa wa sobbhudu Linjiila on, e maanaa meetelol fawaangol ngol e hoore defte laabhudhe dhen fow.

Ko hombo windi nden deftere?

Ka ujunere dhimmere, baabiraabhe mofte dhen jabhuno wondema ko Yuuhanna, oo taalibaajo Iisaa, windi nden deftere wajjere. Windoowo Linjiila maaketeedho on Yuuhanna lintii indhe sahaabaabhe heewubhe, kono o tawnaali e mabbhe innde Yaaguuba musiddho makko on nden e innde makko nden kanko tigi bhayru himo fellituno o rindhanaa lintideede e Joomiraadho e Hisinoowo on. Kono non oo ardotoodho maaketeedho Irenee mo ndee saree Lyon wonde Faransi, fennyindho wondema Yuuhanna, taalibaajo Joomiraadho on, joodhinoodho on sera takko Iisaa fewndo ko bhe nafotonoo, ko kanko woni ko windi nden deftere ka Linjiila fewndo ko bhe gollaynoo e ndee saare wi’eteende Efeesi fewndo laamu oo Landho mawdho wi’eteedho Tarajan dhun ko iwude hitaande 98 haa 117 bhawto Iisaa-Almasiihu on.

Yimbhe goo tefoobhe defte fensita no miijii wondema kanko Yuuhanna, on windudho ndee deftere hinaa kanko woni taaliibaajo iwtirnoodho on bhaawo annabi Iisaa, kono ko goddho e ardotoobhe moftal ngal woni ko windi nde, e hoore dhun kadi ko ko netti nde windaa. Bhen tefoobhe defte fensita haalubhe dhun ko koydhi jokki. Bhe andaa Ruuhu goonga mo fenataa on, bhayru sahaabaajo maaketeedho on Yuuhanna no tawni hoore mun fewndo ko o wi’ata dhun dhoo: «en punnike mangu makko ngun». O tawano tigi e taalibaabhe seeditorbhe gite mun dhen fii ngurndan e mayde e ummutal annabi Iisaa ngal. Ko weldibbhe Yuuhanna bhen ombi nden deftere Ka Linjiila nde o windunoo nden ko bhe wi’i: «Ko on taalibaajo seeditii fii dhin piiji windi dhi. Hidhen andi nden seeditoore makko ko goonga» (Yuuhanna 21:24). Bhe yaltintinno seedeeji iwudhi e juudhe Yuuhanna sendidirdhi mo e bheya sahaabaabhe, e maanaa annabi Iisaa no yidhunoo mo, o newnan on ugginagol ka fewndo bhernde makko ko bhe mottodirnoo fii mottodiral jokkere endhan aranal ngal. Ko Yuuhanna tun suusunoo landagol innde janfotoodho on, o wi'i: «Joomiraadho, ko hombo woni on? (wonoowo sabu yo on nange?)» (Yuuhanna 13:25).

Yuuhanna, bhiddho Zabaadi e Saliimatu on, hari ko suka ko annabi Iisaa noddi mo jokkugol mo. Ko kanko wonunoo tosooko on e hakkunde sahaabaabhe bhen sappoo e dhidho. Hari ko yungotoodho liyyhi wondunoodho e bheynguure makko nden e ndee nokkuure wi’eteende Baytisa’iida takko nduu weendu ndu Tibariyuusu. Wondude e Petruusu e Andaarawu e neene-gooto makko wi’eteedho on Yaaguuba, Filiipu e Natanayiila, o cippii e ngoo falo wongo Yurdayniwol fii fottugol e annabi Yaaya wonunoodho on noddugol yimbhe bhe e tuubuubuyee. Yuuhanna landii yaafuyee annabi Yaayaa lootoowo maande tuubuubuyee on, yo on lootu mo e nder Yurdayniwol. No gasa hara ko o siddho ndee bheynguure o julnoowo mawdho maaketeedho Hannaana, ko fii on no andunoo mo e himo newnananoo naatugol ka tata. Ko dhun si himo hibhodiri e bheynguure yottinoonde sadaka mawbhe bhen nden dhun. Ko dhun waawini mo lintugol piiji ka deftere nde o windi ka Linjiila dhi bheya sifiibhe fii Linjiila on waawaali sifaade, wano fii ko annabi Yaayaa yewti kon fii annabi Iisaa, wonandema ko o baalun Alla bhoorookun junuubi aduna on kun. Awa, kanko Yuuhanna sahaabaajo on, e tindinoore Ruuhu-Sedhiidho on, ko o taalibaajo bhurdho lugginde fii Iisaa Joomiraadho on ka bannhe giggol.

Fii hakkunde Yuuhanna e bheya tato windoobhe Linjiila on

Fewndo ko Yuuhanna windata Linjiila on, windoobhe Linjiila on bhen goo, e maanaa Matta, Markuusa e Luuka hari windiino dhun e hibhe andanoo ka mofte gila ko neebhi. Bhen tatoobhe windoobhe Linjiila on winduno defte mabbhe dhen tippude e windande windaade nden e haala heburuyankeebhe bhen ka Matta mottidirnoo dhon seeditoore sahaabaabhe bhen e fee maakuuji annabi Iisaa dhin fii hita dhi majju bhayru hari duubhi dhin no feyyha tun e Joomiraadho on artaali haa-jooni. Hino holnii wonde kuudhe annabi Iisaa dhen e piiji feyyhunoodhi dhin ka nder ngurndan makko ko e deftere goo feereere maraa. Windoobhe bhen Linjiila on hewtinirno dhin bindi no feewiri e no haaniri. Luuka nyawdoowo on bhaarino kadi e nokkeeli goo sabu o fottuno e neene Mariyama yumma annabi Iisaa e seedeebhe tawanoobhe dhuudhubhe.

Yuuhanna non ko bhundu bheyditiindu e dhiya bhulli sifaadhi fii mun dow ton. O jabhaano fillitaade taariikaaji e maakuuji andanoodhi hakkunde mofte dhen, o bheyditi goddhi goo. Ka tawi dhon bheya tatoobhe filliibhe fii Liinjiila on no sifaade fii kuudhe ananbi Iisaa dhen e ndee nokkuure wi’eteende Jaliilu, e nder mun ko nde wootere annabi Iisaa yahi Yerusalaam, fewndo ko o fotti ton e mayde nden, kanko sifotoodho nayabho Linjiila on himo hollude en wonde annabi Iisaa yahuno Yerusalaam fewndo e bhawto golle dhe o wadhunoo dhen Jaliilu. Yuhanna no fellintinande en wonde annabi Iisaa yahuno laabiiji tati ka saare mawnde mabbhe, ka hooreebhe leyyhi dhin bugitinoo-mo dhon. Bhawto bhe habhude mo, bhe watti mo e juudhe no o fempiree. Ko Yaayaa andini en golle annabi Iisaa dhen tumbo Yahuudiyankeebhe bhen Yerusalaam, nokkuure tumboore ka gandal ittaangal ka Ahadi Hindi.

Aaden nayabho hewtinoowo Linjiila on hittinaali fii kaawakeeji annabi Iisaa dhin, ko dhi jeego pet o yewti fii mun. E ko hondhun non Yaayaa faalaa en hewtinande? O hewtinno maakuuji annabi Iisaa dhin e nder ko o maakata kon dhun dhoo: «KO MIN WONI». Ko non o sifoorii fii no annabi Iisaa woniri. Bheya tatoobhe sifiibhe fii Linjiila on ko e kuudhe annabi Iisaa dhen e ngurndan makko dhan bhe humii e mun, kono kanko Yuuhanna ko o bhuri kon humaade e mun ko no annabi Iisaa woniri non ka mangu makko. E ko bhundu hondu kanko Yuuhanna o huutori? Ko honto o hendii maakuuji dhi bheya heddiibhe hebhaali, dhi annabi Iisaa yewti fii hoore mun? Ko Ruuhu-Seniidho on anditini mo dhi bhawto juldeere Pentakosta aranere nden. Ko fii Yuuhanna tigi qirritike laabiiji buy wondema taalibaabhe bhen faamaano goongaaji wondhi dhin ka maakuuji dhi annabi Iisaa maakunoo haa ko o immintineede makko e hibbeede Ruuhu-Seniidho on. Ko fii Yuuhanna tigi no qirritii. Ko ko netti o faami maakuuji dhi annabi Iisaa maaki dhin fii hoore mun, firo dhun ko ka windii dhon «KO MIN WONI». Ko kanji sendi ndee deftere Linjiilaare e dheya, wadhi nde feereere.

Yuhanna no fillitii kadi maakuuji dhi annabi Iisaa maakunoo e nder ko o huutorta kon kalfe huccodirdhe wano ndaygu ngun e nibhe dhen, ruuhu on e bhandu ndun, goonga on e fenaande nden, ngurndan dhan e mayde nden, maadhun wano wi’ugol 'wonugol bhe dow e wonugol bhe ley'. Dhin piiji liddodirdhi yi’etaake fayda e dheya defte ka Linjiila. Kono, ko duubhi seedhaaji feyyhi, Ruuhu-Seniidho on andintini Yuuhanna maakuuji annabi Iisaa dhin fewndo ko on wuurunoo e nokkuure ka gireekiyankeebhe bhen acci batte tiidhudhe. On windoowo Linjiila on faami wonde annabi Iisaa huutorno kaa haala semitiyankeeha tawaaka e haala yahuudiyankeebhe bhen, kono kadi haala gereekiyankeebhe bhen fii heeferbhe bhen, dhun ko bhe wonaa bhen Yahuudiyanke.

Ko hondhun nde faalaa en faaminde?

Yuuhanna faalanooka en hollude annabi Iisaa e fee bindol ngol tun maa e fee gande luggudhe iwudhe dhen e haqqil neddhanke, kono o jolkindirii bhuri bheya hedditiibhe e ko annabi Iisa woni kon bhandu e lo’ere makko nden e dhonka makko kan, fewndo ko o wengii ka hoore leggal altidiraangal. O holli wonde ko annabi Iisaa woni Dandoowo yimbhe bhen fow, hara wonaa Yahuudiyankeebhe bhen tun, bhayru ko kanko woni Baalun Alla bhoorookun kun junuubi aduna on. Himo feyyhinani en no Alla yidhiri dhon yimbhe bhen fow.

Dhii piiji dhi yewtudhen fii mun jooni no nawrude en ka tumbere e ka bhernde ndee deftere linjiilaare, e maanaa ko Iisaa-Almasiihu on woni Bhiddho Alla on. Alankaaku makko ngun no feenyi e nder ko o wuuri kon ka nder aduna gaa, e allankaaku makko ngun e nder banii-aadamayaagal makko ngal, e bawgal makko ngal no yaltiti e nder lo’ere makko nden. Ko dhun si e Iisaa, hari Alla no wondi e yimbhe bhen.

Ko Yuuhanna faalaa kon hinaa faaminirgol en annabi Iisaa gandal luggungal maa suudhiingal, kono ko faaminirgol en Joomiraadho on e fee Ruuhu-Seniidho on tippude e gomdhinal laabhugal. O lannitori deftere makko linjiilaare nden e fee dhii kongudhi dhoo: «Dhun dhoo ko windanaa ko fii no gomdhiniron wonde ko Iisaa woni Almasiihu on e Bhiddho Alla on, e fii no hebhiron ngurndan e nder gomdhingol innde makko nden» (Yuuhanna 20:31). Ko fii gomdhinal wuurugal e allankaaku Iisaa on ngun ndee deftere Yuuhanna faalaa en faaminde. Ko ngal gomdhinal fuddhinta e men ngurndan Alla poomayankejan laabhudhan dhan.

Ko hombo windanaa nden deftere?

Nden deftere, heewude goongaaji fewtudhi Almasiihu on, windiraaka fii fennyinangol bhe gomdhinaa bhen Kibaaru on, kono ko fii tiidhingol mofte dhen wallitoo dhe no dhe mawnira e fee Ruuhu on. Puulusa hari fuddhinoke sincude mofte e ndee nokkuure wi’eteende Anatolii fewndo ko o wadhanoo kaso e ndee saare wi’eteende Roomu. Petruusu yhewtoyii dhen mofte weddiidhe o tiidhi dhe. Bhawto mayde Petruusu e Puulusa nden, dhun no waawi wonde fewndo tampereeji tiidhudhi feyyhunoodhi dhin e laamu oo wi'eteedho Neron, Yuuhanna lontii bhe, o joodhii ka wi’etee dhon Efeesi, nokkuure wonude tumbo gomdhinal Iisaa ngal e dhin saa’iiji. O dankii dhen mofte lancitiidhe fow hella fuddhaange tosokere. Mo jangii dhen bhataake makko e simooje dhen dhidhi e tati 2 e 3 ka nder deftere Fennyinande ootigi faamoyay kulol e faale on sahaabaajo holludho en giggol Alla feenyungol ngol e Iisaa-Almasiihu on. O cippirno e gomdhinbhe jooma gande'en ukkitor bhe e nder wuro ngon wa caapaali bhe byoyliri baali dhin miijooji mehi, sariyaaji sattudhi e hettaare tuudhude, sabu hibhe jillidirde goonga on e miijooji bondhi.

Taalibaabhe Yaaya-Lootoowo maande tuubuubuyee on kadi ko Anatolii hodhunoo. Hibhe teddinnoo oo wonudho noddugol bhe e tuubuubuyee bhuri Iisaa Dandoowo on. Hibhe habbinoo haa-jooni Almasiihu fodaadho on, hibhe sikka o araali taho. E nder fensitugol mabbhe fii Iisaa, Yuuhanna no feninde dhin miijooji dhuudhudhi yeddunoodhi fii Almasiihu on. O ewnii dow liddagol oo ruuhu murtoowo, himo wi'a tentina dhun dhoo: «En puddhike mangu makko ngun, ngun mangu ngu Bhiddho bajjo on hebhi e Baabaajo on, hewuungu moyyhere e goonga.»

Hino wa’i wa si bhurbhe e hewtinanaabhe bhen ndee deftere hari ko heeferbhe dhun, sabu Yuuhanna no yaltintini piiji e kene fewtudhi ngurndan Yaahuudiyankeebhe bhen, dhi haananaa yaltinanegol Yahuudiyankeebhe bhen. Ko bhuri dhun, Yuuhanna fawaaki e kongudhi Iisaa windaadhi dhin e haala arameyen firaaka kan e haala gereekiyanke kan wano bheya windoobhe Linjiila on wadhirnoo non. Kono o huutorno kalimaaji gereekiiji andanoodhi ka mofte makko, o hebbiniri dhi ruuhu Linjiila on, o seeditii fii kongudhi Iisaa dhin e nder haala laabhuka e nder hettaare e tindinoore Ruuhu-Seniidho on. Wano non, Linjiila mo o windi on ko luggudho weludho faamude e jogiidho kalfe labaadhe wakkilinooje bhuri ko yeeyoowo wakkilotoo yeru mun fow. Ruuhu-Seniidho on hollii en e nder on Linjiila keyeeji goongaaji no weebhiri fow, fii no aaden kala faamira dhun no nyiibhiri.

Ko honde tuma nden deftere windaa?

Medhen weltanii Joomiraadho on ko o newnani kon linyoobhe piiji suudhiidhi iwrubhe funnaange yiitugol ko neebhaali e ndii leydi Misira huntere kanlinwol ngol hitaande 100 bhawto Iisaa-Almasiihu on. E hoore maggol hidhen waawi jangude ko laabhi poy kongudhi goo windiidhi ka deftere nde Yuuhanna windi ka Linjiila. Kon ko yiitaa no holli wonde Linjiila mo Yuuhanna windi on no andanoo e ndee hitaande 100, iwi hella Fuddhaange Tosokere haa habhani leydi Afiriki ndin ka sengo Nano, himo andanoo kadi ka saare Roomu, ko dhun ombi haala kan e haalaaji bhoyliidhi bondhi dhin. On goonga no tiidhinde gomdhinal men ngal e no wallitaade en no wi’iren ko oo sahaabaajo maaketeedho Yuuhanna tigi windi mo e tindinoore Ruuhu-Seniidho on.

Ko hondhun nden deftere wadhori?

Senditugol fensita Bindi Laabhudhi dhin hinaa ko weli fii. Senditugol ngol labbhina pecce pecce deftere Linjiila nde Yuuhanna windi nden kadi no bhuri sattude. Kono en huutoray ndee ebbhoore dhoo:

Jalbugol ndaygu Alla ngun (1:1-4:54)
Ndaygu ngun jalbi ka nibhe kono nibhe dhen jabbhaaki ngu (5:1-11:54)
Ndaygu ngun no jalbude hakkunde sahaabaabhe bhen (11:55-17:26)
Ndaygu ngun no foolude nibhe dhen (18:1-21:25)

Yuuhanna windoowo Linjiila on no wallinirde piiji dhin no haaniri ka nder miijo makko e hoore mottidirgol dhi e nder halfere wootere e kalfe dhidhi maadhun faamuuji hittudhi, jogodirdhi hakkunde majji wano mulle jogodirirta non. Faamuuji maaje on no fottude yubbhodira saa'iiji goo. Hannde kadi, Ruuhu-Seniidho on no wallitaade en faamugol ndee deftere. Hinde wonani en bhundu poomayankeeru gandal e faamu. On mo jangii nden deftere no luggiri sakkitoray sujjugol yeeso Bhiddho Alla on, halfina mo ngurndan mun dhan e nder anditangol e mantugol mo e sottande poomayankeere.

LANDE:

  1. Ko hombo windi deftere nayabhere nden ka Linjiila?
  2. Ko hondhun woni hakkunde deftere nayabhere nden ka Linjiila e dheya defte tati hedditiidhe ka Linjiila?
  3. Ko hondhun Linjiila mo Yuuhanna windi on faala faamingol en?
  4. Ko hombo addanaa nden deftere wajjere?
  5. Ko honno sendirten nde, wadhanen nde tobbhe tobbhe jangetee?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 10:15 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)