Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- John - 058 (Sin is bondage)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula? -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

DAMAL 2 - Ndaygu ngun no jalbude ka nibhe (Yuuhanna 5:1 - 11:54)
C - Fii yaadu Iisaa sakkitiindu ndun Yerusalaam (Yuuhanna 7:1 - 11:54) Fii ko sendindiri kon nibhe dhen e ndaygu ngun
1. Fii kongudhi dhi Iisaa yewti dhin ka juldeere (Yuuhanna 7:1 – 8:59)

e) Fii ko junuubu woni kon maccangaaku (Yuuhanna 8:30-36)


YUUHANNA 8:30-32
30 Bhay o wowlirii nii, dhuudhubhe gomdhini mo. 31 Onsay Iisaa wi’i Yahuudiyankeebhe mo bhen: Si on duumike e wuurirgol kongol an ngol, haray ka haqiiqa, ko on taalibaabhe an. 32 Onsay on anday goonga on, goonga on watta on rindhinaabhe.

Seeditoore Almasiihu on nde o wadhirnoo nden e nder yankinaare hittunde, meemi yimbhe buy e hedhotoobhe mo bhen. Bhe sakkitori gomdhinde wonde ko ka Alla o iwri. Iisaa andi ko bhe hoolii mo kon, o weltii fii ko haqqile mabbhe dhen udditii kon. O wakkilini bhe fii wota bhe weltor gomdhingol Linjiila makko on tun, kono yo bhe ardin haqqil e kongudhi makko dhin, bhe humodira e makko bhe tabita e makko, wano salndu tabitiri non e dayyhere; no Ruuhu makko on waawira hewtirde ka bherdhe mabbhe e ka miijooji mabbhe hara huunde liddaaki; no bhe wadhira faale makko on. On mo huutorii kongudhi Almasiihu on anday fii on goonga. Ko fii goonga on hinaa miijo, kono ko huunde tigi-tigiire nde ootigi yi’ata.

Goonga Alla on aranun dhun ko goonga wondudho e nundhal e faamu; ontuma, ko yo en andir Alla wa Baabaajo on e Bhiddho on e Ruuhu-Seniidho on e nder humondiral wondugal e giggol. E nder ko awetedhen kon e Almasiihu on, en faamoray fii ko Taatoobhe Laabhubhe bhen e nder gooto on labaa kon.

Andal Alla ngal wattitay ngurndan men dhan. Ngal adday en no yidhiren yimbhe bhen, ngal yaltina en e nder nganyaneendi. Kala mo aldaa e giggol, haray andaa Alla. Haalugol fii tuubuubuyee maa ko sariya on yamiri kon jattintaa en e nder maccangaaku junuubu; ko jattinta en, ko giggol Alla ngol, jabhugol ngol yaafuyee Bhiddho on e arugol Ruuhu on ka nder ngurndan men. Giggol Alla ngol no waawi kadi muncude jolokooje nganyaneendi ndin.

YUUHANNA 8:33-36
33 Onsay bhen jaabii mo, bhe wi’i: Medhen ko men jurriya Ibrahiima, haa-hande men wonaali maccubhe hay gooto; ko honno no wi’irtaaa men wonay rindhinaabhe? 34 Iisaa jaabii wi’i : ka haqiiiqa haqiiqa mi andinii on, kala wadhoowo junuubu haray ko o maccudho junuubu. 35 Maccudho wontataa ka bheynguure yeydho dhun haa poomaa, kono bhiddho on ko dhon jeyaa haa poomaa. 36 Ko dhun wadhi si Bhiddho on non rindhinii on, haray on wonii rimbhe tigi.

Hari Yahuudiyankeebhe bhen no jibhii; maamiraabhe mabbhe bhen wuuruno e nder duubhi teemeddhe dhidhi e nder ko Fir’awna maccingini bhe kon e nder leydi Misira ndin, hibhe sikkunoo wonde ko bawgal Alla ngal ittunoobhe e ngun njaggu (Eggudu 20:2). E nder ko o yeddi kon hettaare mabbhe nden, Iisaa mettinani bhe.

Iisaa no haanunoo dinbude nden mawnintinaare bhen fuddhinoobhe gomdhinde mo. O holli bhe wondema ko bhe maccubhe junuubu, awa kadi Ibuliisa no naadi bhe kaso. Si en andaali kabbhi dhi rondhi dhen dhin, en faaletaake kisiyee on. On andudho gaynataa foolude junuubaaji makko dhin toroto Alla yo on hisin mo. Dhoo hidhen renti ko hadhi kon yimbhe heewubhe dhabbha Iisaa; hibhe sikka bhe hatonjinaa few e kisiyee.

Iisaa no bhanginde no tiidhiri wonde: «Kala wadhoowo junuubu wontay maccudho junuubu.» Yimbhe buy fuddhoto nyande goo fenugol, bhe wuura e nder ngaameelo e fijidaaru ndu nafataa. Bhe ukkodira e junuubu, bhe weltoo e nder miijooji mehi; ka sakkitorun, bhe anniyoo jokkugol laawol mabbhe ngol. Bhe ekkitoo piiji aaliidhi, bhe sakkitora wowtugol dhun. Nde bhe fuddhii yi’ude bonnere mabbhe nden woo e nde fondo mabbhe ngon hadhi bhe woo, hara lannii laawaade; ko bhe maccubhe junuubaaji mabbhe dhin. No ara hay ka bhe wadha bone hulbhiniidho hara bhe anniyaaki. Bhe hudha non nden nyalaande nde bhe fuddhii hedhitaade miijooji mabbhe bondhi dhin. Yimbhe bhen ko bonbhe, hay si hibhe suudhirde golle mabbhe hulbhiniidhe dhen dewal penaale e jikku moyyho. E bhaawo Almasiihu on, haray en fow ko en maccubhe mbeleedhe bhalli men dhin. Ibuliisa no fijirde dhadhi mabbhe dhin wano hendu ndun fijirirta non kaakol mayngol.

Bhiddho Alla on yewti kongol makko mawngol ngol: «Fewndo dhoo, midho wondi e mon e midho andi kadi kabbhi mon dhin. Midho hebulii midho pari kadi jattingol on, bhi ittana on junuubaaji mon dhin. Hinaa wattinginagol aduna on mi arani, maa fii faljitugol on hoore fawugol on sariya sattudho. Hinaa non, midho faalaa jattingol on doole junuubu dhen e mayde nden e sartiiji dhi Ibuliisa landitotoo dhin e hoore mon. Midho faalaa tagitude on, mi yedha on ngurndan kesan no bawgal Alla ngal waawira wonude e mon lekki ittooki kin tooke junuubu dhen. Sikke woo alaa, Ibulisaa ndarndoray on nooneeji dhin fow. On fegoto, kono hara wonaa wa maccubhe, kono ko wa faybhe jogitiibhe fota halal mabbhe kesal ngal.»

«On jattinaama poomaa, on jattinaama junuubu on, coggu yhiiyhan an dhan. Mo bee e mon no hittani Alla. O yedhii on hettaare, no wontiron faybhe rindhinaabhe. Midho newnani on wuurugol e nder humondiral hakkunde mon e Alla, kurkanodhon mo, manton mo. Ko min tun woni jattinoowo on on, on jattinoowo on ka kaso bonnere mon nden, nabha on ka laamateeri Alla. Ko min woni Bhiddho Alla on, on heewudho kalab awgal fii jattingol dendaangal bhen hedhotoobhe hawa an kan.»

TORAARE: Iisaa Joomiraadho, medhen rewude ma, men mante sabu ko an woni Dandoowo jom Bawgaljo on, a jattinii men laamu sattugu Ibuliisa ngun ko wonunodhaa ka hoore leggal altidiraangal. A yaafanike men bonnereeji amen dhin fow. Hidha labbhinde men fii wota men wontu kadi maccubhe e anyanbhe. Wallu men no men kurkorana Alla wa bhibbhe rindhubhe weltiibhe.

LANDAL:

  1. Ko honno waaweten tigi jattinireede?

LANDE 3

Jangoowo teddudho,
hewtinan men jaabaaji 17 feewudhi e nder dhii sappoo e jeenayji wondhi dow dhoo. Men nabhante jande hikkiinde nden e dhii jandeeji dhoo. Hewtinan men jaabaaji feewudhi e nder dhii sappoo e jeenayji wondhi dow dhoo. Men nabhanay on ko hikki kon e dhii jandeeji jokkodirdhi.

  1. Ko gundoo hombo wonunoo sabu sowindiregol bireediije dhen?
  2. Ko fii hondhun Iisaa salorannoo jamaa on yhetta mo wadha mo landho?
  3. Ko honno Iisaa wadhiri yo faalaabhe bireedi on bhen gomdhin mo?
  4. Ko hondhun woni firo «Bireedi wurnoowo on»?
  5. Ko honno Iisaa jaabornoo ko hedhotoobhe mo bhen nhurnhurtata kon?
  6. Ko fii hondhun Iisaa wi’ani hedhotoobhe mo bhen yo bhe nyaamu bhandu makko ndun, bhe yara yhiiyhan makko dhan?
  7. Ko honno Ruuhu Ngurndan dhan humodiriri e Bhandu Almasiihu on?
  8. Ko hondhun woni battane seeditoore Petruusu nden?
  9. Ko fii hondhun aduna on anyiri Iisaa?
  10. Ko seede hombo seeditii wonde Linjiila on ko ka Alla iwri?
  11. Ko fii hondhun Iisaa wonirani kanko tun andudho tigi Alla on?
  12. Ko hondhun Iisaa hiitii fii ko hebhoyta mo kon yeeso?
  13. Ko fii hondhun Iisaa waawani wi’ude: «On mo no dhondhaa yo aru e an, o yara»?
  14. Ko fii hondhun julnoobhe bhen e Fariisiyaabhe bhen foygintiniri yimbhe yawniibhe bhen?
  15. Ko fii hondhun toonyubhe bhen debbo jinoowo sortorani gooto gooto yeeso Iisaa?
  16. Ko honno seeditoore nde Iisaa seeditanii nden hoore mun fii ko o woni kon ndaygu aduna on yaadiri e no andirten non Baabaajo wondho on ka kammu?
  17. Ko hondhun gomdhingol oo hollitordho wa: «Wondho on» firi?
  18. Ko honno Iisaa bhanginiri fii tabital makko ngal ka Tatoobhe e gooto Laabhubhe bhen?
  19. Ko honno waaweten tigi jattinireede?

Windon adereesi mon on no laabhiri, hara on yejjitaali windugol dhun no jangorta e ndee innde dhoo:

Waters of Life (L'Eau de la Vie)
B.P. 600 513
70305 Stuttgart
Allemagne

Internet: www.waters-of-life.net
Internet: www.waters-of-life.org
e-mail: info@waters-of-life.net

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 11:30 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)