Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- John - 029 (Jesus leads the adulteress to repentance)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

Damal 1 - Jalbeendi ndaygu iwungu ngun ka Alla (Yuuhanna 1:1 - 4:54)
C - Fii ko Almashiihu on yhentii kon saare Yerusalaam nden aranun (Yuuhanna 2:13 - 4:54) -- Ko woni dewal laabhugal?
4. Fii ko Iisaa yahi kon Samariiya (Yuuhanna 4:1–42)

a) Iisaa no addude jinoowo on e tuubuubuyee (Yuuhanna 4:1-26)


YUUHANNA 4:16-24
16 Onsay kanko Iisaa o wi'i mo: Yahu noddoyaa moodi maa, araa. 17 Debbo on jaabii mo, wi'i: mi alaa moodi. Iisaa wi'i mo: a wowlii haqiiqa, ko wi'udhaa kon wonde a alaa moodi. 18 Ko fii a hebhii dewle jowi, awa kadi mo wondudhaa on fewndo dhoo wonaa moodi maa. E dhun no a wowlii goonga. 19 Debbo on wi'i mo: kohoojo, mi tawii ko a annabaajo. 20 Menen Samariyankeebhe bhen, baabiraabhe amen bhen non rewii Alla e ngoo fello; kono onon Yahuudiyankeebhe bhen, hidhon wi'i ko Yerusalaam woni nokkuure ka Alla rewetee dhon. 21 Iisaa wi'i mo: hey ko an debbo, hoolo lan, saa'iiji goo no aroya hara hinaa e hoore ngoo fello, hinaa Yerusalaam rewoton Baabaajo on. 22 Ko fii onon hidho rewude ko on andaa, menen medhen rewude ko men andi, ko fii kisiyee mo Alla yedhata on ko e Yahuudiyankeebhe bhen bhen ardi. 23 Kono saa'i on no arude, dhun-le wuren o hewtii, ka rewoobhe e haqiiqa bhen rewira Baabaajo on Ruuhu e goonga, ko fii ko sifa bhen rewiroobhe mo non, Baabaajo on woni e dhabbhude. 24 Alla ko Ruuhu, bee rewoobhe mo bhen rewira mo Ruuhu e goonga.

Bhay o findinii dhonka debbo on fii dhan ngurndan wurnaydhan o imminii non faale e makko no o hendora dokkal Alla ngal, Iisaa holli mo heedaango hadhugo mo ngon hendagol ngal dokkal, dhun ko junuubu makko on. O fewtiraali mo wa jinoowo, kono o landori mo haqqil yo o noddu moodibbo makko on. Ngal landal dinbi bhoggol bhurgol ngol dhaatude e makko. Wano rewbhe bhen fow non, himo wondi e faale dankeede e hedhiteede. Kono hari himo wuldhaa, himo bugitaa, o faalanooka weebhitande annabi Iisaa hersa makko kan. Ko dhun o suudhoraynoo o wi’a mo o alaa moodi.

Annabi Iisaa jabhi yewtere makko nden, ko fii himo sutii gundooji dhin fow. Himo andunoo wulaa mo debbo on wondi on, ko giggol haqiiqawol o woni e dhabbhude rewrude e mbeleedhe bhandu ndun, o bheyda junuubu e hoore junuubu.

Jinande kala ko albala’u, ootigi bheebha ka fondo, miijooji nder nder dhin dhuytoo, tentinii ka suddiibhe bhen. Nde debbo serti e moodi mun woo, haray himo habbitii artugol makko e ka on faami mo.

Debbo Samariyankeejo on faami wondema annabi Iisaa hinaa aaden woo aaden; ko annabaajo. Ka fondo makko, himo andunoo ko Alla tun waawata wallugol mo. Kono ko honto o yiitata mo? E ko honno o yiitirta mo? Torndeeji e nooneeji dewe iwudhe e aada fow wontaniino-mo nibhe. Hari wadhii duubhi gilo o acci juulude, kono himo faalaa-le kisiyee e bhuttu immorde ka Alla.

Bhay annabi Iisaa findinii dhonka makko kan fii laabhal ngal, o addi mo no o faamira wonde hinaa nokkuure ka reweten dhon hitti, kono ko Mo wondhen e rewude on. O bhanginani mo wonde ko Alla woni Baaba Kammuyankeejo on. O fennyinani mo kisiyee on hoore tentinangol mo ko andal Allal ngal hitti kon. O huutori laabi tati ndee innde ‘Baabaajo on’. Hinaa nyeenyal kala maa dewal kala Alla andirtee, kono ko gomdhingol Almasiihu on tun.

Annabi Iisaa faamini mo wondema allaaji dhin fow rindhanaa noddireede Baaba. Ko allaaji buy Samariyankeebhe bhen woowunoo rewude. Kambhe non Yahuudiyankeebhe bhen hibhe andunoo ko hombo woni Joomiraadho on, on feenyannoodho bhe ka taariika e fodunoodho bhe on fii ardu Dandoowo yaltoowo e bolondaa Daawuuda on.

Diina kan ka Kitaabul-Muggadasi ko andanooka e nder aduna on fow, ko fii dewal Alla ngal firtaama e kabbhi habbhiidhi dhin e juulirde wootere. Ko gomdhinbhe bhen woni jooni juulirde Alla nden, Ruuhu on no tabiti e mabbhe; ngurndan mabbhe dhan ko juulirde ka mangu mawgu Alla ngun rewetee dhon. Ko sendindiri bhe e yimbhe bhen ko ko Almasiihu on sotti bhe kon, bhe naati e nder giggol Alla feyyhitugol ngol. Bhe subhike ngurndan wondudhan e peewal e laabhal e nundhal. Baaba mabbhe kammuyankeejo on heydhintinii bhe. Dewal makko laabhungal ngal no heewude haa hibba mantooje. Alla Baabaajo on no weltii nde faybhe makko bhen fewtini e makko anditooje iwudhe e bhernde laabhude.

Alla ko Ruuhu, hinaa o sanamuuru maa mbeelu. Ko kanko woni Baaba men, medhen andi kadi Ruuhu makko on. Himo andi lo’ere amen nden e kulol men ngol no bhattoren mo. O aririi e men rewrude e Bhiddho makko on, o labbhinirii men sadaka makko on, o addanii men Ruuhu makko on. Alla no faala faybhe buy; ko kambhe tun waawi rewirde mo dewal haqiiqawal e ruuhu e goonga. Medhen toraade Baabaajo on yo o hebbin men Ruuhu makko wondudho on e goonga e moyyhere no ngurndan amen dhan yaadira e giggol makko ngol no haaniri.

Bhay non gooto waawataa rewude Alla no haaniri, annabi Iisaa yedhii en dokkal Ruuhu on. Sabu humondiral men e makko, en wontii fattotoobhe sella-findeebhe, heewubhe weltaare e seeditotoobhe wondubhe e cuucal. Ngurndan men dhan wontanay Baaba men dewal wondugal e giggol rewrude e bawgal Ruuhu iloowo on ka leggal altidiraangal Almasiihu on.

Almasiihu on labbhinii juulirde nden, o sincii dewal haqiiqawal ngal. Baabaajo on feenyii e on debbo junuubankeejo rewrude e Almasiihu on. Bhay o qirritike junuubu makko on e ko o dhondhaa kon dhan ndiyan wurnaydhan, o hebhii moyyhere.

TORAARE: Baaba amen Wondho ka kammu, hidha faalaa yo men teddinire bhernde amen nden fow, men wona laabhubhe e nder ko men jokkata-maa kon, hara medhen mantude ma sabu moyyhere maa nden. Labbhin dewal amen ngal. Wattu men jiyaabhe jokkoobhe bhen Bhiddho maa on, darjinoobhe ma. Hebbin men Ruuhu wallitotoodho men on ka torndeeji amen, o walla men no men dhoftora Daaluyee makko yaltaydho on ka nder Linjiila.

''LANDAL:'

  1. Ko hondhun heedindini en e dewal haqiiqawal ngal e ko honno tigi ngal hebhorta?

YUUHANNA 4:25-26
25 Debbo on wi'i mo kadi: Midho andi wonde Almasiihu on aroyay, dhun ko Toddaaadho on; nde o aroyi, o yewtay men fow. 26 Iisaa jaabii mo wi'i: Ko min oo wondho ma wowlande ni woni on.

Debbo on faami bawgal e goonga kongudhi annabi Iisaa wondudhi dhin e giggol. Himo faalanoo yi’ude ka fodaariiji dhi o fodaa dhin laatotoo. O anditi fii kiitol hollugol ngol fii ardu Almasiihu on ndun. O fawi tama’u makko on e makko, o gomdhini wonde ko kanko tun waawata jannude dewal Alla laabhungal ngal.

Hino nhaldhini ko tawi kon annabi Iisaa feenyiraali e makko wano o feenyirnoo non e dhiya saa’iiji feyyhudhi. O faami wonde ko kanko woni Fodaanoodho on, mo Alla neli on, heewudho Ruuuhu- Seniidho on. «Ko Min tigi woni dokkal Alla yedhaangal ngal neddhanke, Daaluyee Alla feenyinaadho on e kisiyee moyyhinanaadho on yimbhe bhen fow.»

Debbo on andaano wonde ndee halfere Almasiihu no firi Landho lambhe, hooreejo annabaabhe bhen on e yottinoowo sadaka on ka Alla. No gasa hara o naniino no wi’ee wondema ardu Almasiihu on hawrodiray e ko bhuttu ngun immitotoo kon e nder leydi ndin haa yaaja. O naniino no haalee wondema ko fii dhabbhere laamu Yahuudiyankeebhe bhen bhurirnoo faalireede Almasiihu on. Ko o bhurnoo non faaleede kanko debbo on, ko yo Dandoowo on jattin-mo junuubaaji makko, e himo hoolii Almasiihu on gaynanay mo dhun.

Annabi Iisaa wi’i mo: «Ko min oo wondho ma wowlande nii woni on. » Ko kammu ngun ebbhi kon e ko annabaabhe fodi kon no e nder kaa haala dhoo ‘Ko min woni on’. Neddho woo waawaano bhanginirde bhuri nii no laabhiri ko kanko woni Almasiihu on. Hara non liddotoodho Almasiihu on suusay yewtude sugu ndee yewtere hara ko fenaade. Kono Almasiihu on ko giggol feenyugol, ngol nyiddintaa junuubankeejo majjudho hay e gooto. Wurin o yurmano on debbo janano iwudho Samariiya. Ko wa yurmeteedho o hollitorii mo, hinaa wa nyaawoowo.

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 11:01 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)