Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- Matthew - 036 (Temptation of Christ)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 1 - Piiji arani dhin ka golle Almasiihu on (Matta 1:1 - 4:25)
B - No yaayaa lootoowo maande tuubuubuyee on fertoranii Almashiihu on laawol ngol (Matta 3:1-4:11)

4. Fii no Almasiihu on ndarndoraa non e no o fooliri non polgal tiidhungal (Matta 4:1-11)


MATTA 4:5-7
5 Ibuliisa nawri mo kadi ka saare hormorde, dhun ko Yerusalaam, o joddhinoyi mo ka hoore warnyakere juulirde mawnde, o wi'i mo: 6 Si tawii ko a Bhiddho Alla, hocco dhon cikkoɗaa ka leydi, ko fii no windii wondema: ‹O yamiray malaa'ikaabhe makko bhen fii maa, bhe tamboro-maa juudhe mabbhe dhen, fii wota koyngal maa ngal feggo e hayre. 7 Iisaa jaabii mo wi'i: No windii kadi wondema: Wota a ndarndo Joomiraadho on, on Alla maa.

Nde Landho leydi no yhewitoo leydi tawaandi e laamateeri makko ndin, ko hasii kon o wernete werde moyyhere. Sufaabhe bhen wadhay saffaaji fii salmingol mo, jangoobhe lekkol bhen okka mo piindi labaandi, raaya kan yhawnee, ka wifa, yimoobhe bhen wakkiloo no bhe waawiri fow, hooreebhe bhen bhornoo conci labaadhi wano kostimuuji dhi bhe haani bhornaade dhin, jamaaji dhin iwa e nokkeeli wondhi takko dhon dhin fow fii ndaarugol feeto labaango wongo e wadhude ngon ka bannhe laamu e diina e fijudaaruuji foolotiro. Hara hidhen wondi e jamaa moolanaadho e nder nokkuure nden.

Ibuliisa no ndarndorde annabi Iisaa e fee huutorgol yiingo moolanaango. Himo faalaa jinyinde annabi Iisaa no o miijora wonde himo wiirude ka weeyo, hara koneeli guluuje guluuje malaa’ika no hunditi mo, tambitii, hara e nder dhun jamaaji no sujjana mo. Ibuliisa no tindinde annabi Iisaa yo o timmin artugol makko ngon adii saa’i on hewtude, hara o hibbaali taho yhiiyhan makko dhan ka hoore leggal altindiraangal. Huunde kananaa Ibuliisa bhuri leggal altindiraangal ngal. Ndarndande nden ko ka tumbo fina-tawaaji diinaa jamaa on wadhi, ka bhuri toowude dhon ka juulirde mawnde.

Jangoowo teddudho, hita a miijoo wonde a dadhay miijooji bondhi si tawii ko e ley innde juulirde nden suudhidhaa. Hay ka tumbo laabhal ngal woni dhon, baaba penaale dhen ndarndoto hedhotoobhe bhen Daaluyee Allaahu on. Himo wadhude tippiro no o huccinira miijooji mabbhe dhin Alla, o fewtina dhi e mawnintinaaare mabbhe nden fii no bhe wadhira junuubu, bhe yana.

Ko Ibuliisa bhurata faaleede nde himo ndarndoo annabi Iisaa e taalibaabhe on bhen ko tayhugol humondiral woodungal ngal hakkunde mabbhe e Alla. O etoto no o aawira ka bhernde mabbhe sikkitaare e fee wi’ugol: «Si tawii ko a Bhiddho Alla, hocco dhon cikkodhaa tumbo rewoobhe bhen. Bhe anditete, bhe ewnoo: Almasiihu mo Alla on tippike immorde ka kammu! Jooni non aduna on iwtiray bhaawo maa, hara leggal altindiraangal ngal haanaa han kadi!» Ibuliisa majjini goddhun e nder dhin daaluyeeji dhi Allaahu on daali e fee bhoylugol ko dhi firi kon tigi. E hino ko fodaari ndin ka Deftere wi’i kon: «Ko fii o yamiray malaa’ikaabhe makko bhen yo bhe aydhe e hoore laawi maa dhin fow.» (Zabuura 91:11-12). Ndarndotoodho on yejjitii kon ko windii dhon e maanaa «yo bhe aydhe e hoore laawi maa dhin fow.» Ka ndarndande aranere e ka dhimmere woo, annabi Iisaa ko fooliri Ibuliisa ko wi’ugol: «No windii.» Ontuma non o linti daaluyee wahayinaadho on immorde Alla. Ko sugu dhun Ibuliisa huutorta, kono himo saccude fenaande nden e hoore goonga on. Almasiihu on anniyike e nder tippiro ruuhuyankewo ngo o tippidata ngon e Ibuliisa tippugol e ko Alla daali kon. Daaluyee Alla on ko ngurndan wonande on gomdhindho Alla, dhoftii, hara o wadhaa e dhidhi si Alla no wondi e makko. Wadhugol e dhidhi e fee gomdhinal ngal e goonga wondho ka daaluyee makko on no seeditii fii ko en wonaa kon gomdhinbhe. Banii-Israa’iila’en ndarndino Alla ka wulaa fewndo ko bhe wi’i dhun dhoo: «Hara Joomiraadho on no hakkunde men kaa o alaa hakkunde men?» (Eggudu 17:7). Fii kala himo hakkunde mabbhe, o dankino bhe kadi, kono bhe gomdhiniraali sabu dhun. En nyembay bhe, si hawrii enen kadi en hoolaaki wondema Alla no wondi e men e himo hittini kadi fii men.

Saare woo saare ka hoore leydi laabhaa haa ka nde jattina en e ka nde hiwa en bone Ibuliisa on e ndarndandhe makko dhen. Aadama arano on ndarndano ka nder «naako laabhudho». Aadama sakkitoro on ndarndaama ka «saare seniinde». Hita en jabha nangeede e nder pilcol. Hita en miijo wonde «nokkuure laabhunde» no hitti ko feyyhiti keerol, hita en miijoo kadi wonde Ibuliisa ndarndotaako faybhe Alla bhen. Kono barki wonanii Alla men on fii saare Yerusalaam seniinde kammuyankeere nden ka hay fus e ko tuuni naatataa dhon. En hodhoyay ton poomaa hara ndarndande woo hebhataa en.

Wattanen yili! Ko fii bondho on no andi Bindi dhin, huutorgol dhi sattanaa-mo. Kono ko feccere goonga on o huutorta, o bhoyla firo ngon fii wota en waawu hebhude nafa goonga on fow immorde Alla.

Hidhen yi’a defte heewudhe ka aduna, woni defte diina, woni defte gandal faamu maa defte fii laamu huutoraydhe daaluyeeji wondhi dhin ka Linjiila e ka sariya Alla dhi o yamiri dhin, bhen windoobhe dhen defte ko wadhirta dhun ko bhoylirgol goonga on penaale wirniidhe. Musiddho teddudho, tasko fota ruuhuuji dhin, anditaa wonde kala ruuhu wondudho e mawnintinaare ko mo Ibuliisa, on jonnitaydho hoore mun teddungal hinaa mo Alla.

Si Almasiihu on dhoftino ndardande Ibuliisa nden, o jabhi feenyugol no hawnorii, o cikkii ka leydi, o maayayno bhayru haray o wadhaail faale Allaahu on. Allaahu on faalaaka hebhirde yimbhe e fee wadhugol kaawakeeji, kono ko tippude tun e leggal altindiraangal ngal. Si tawii annabi Iisaa hedhino hawa Ibuliisa kan, haray o bonniino humondiral woodungal ngal hakkunde makko e Ben makko wondho on ka kammu. Hari bondho on no faalaa mulude Bhiddho Alla on, kono annabi Iisaa anditii hawa Ibuliisa kan, o subhii laawol yankinaare nden e goonga on. O fuddhoorali golle makko dhen e fee hollitagol ka juulirde mawnde, kono ko Jaliilu o golliri, Yahuudiyankeebhe heewubhe yawitii mo, welsidii e makko.

Nokkeeli toowudhi dhin ka juulirde mawnde ko nokkeeli ka jarrabuyee woodi. Hidhi wa’ita wa nokkeeli toowudhi mortaydhi dhin ka aduna. Hebhugol darnde ka aduna e ka golle men okkoray en mawnintinaare, wonten mo ndagaaje yiite Ibuliisa dhen hewtata no weebhiri. Allaahu on ko jippinirta ko fii bhantugol. Ibuliisa kan ko bhantirta ko fii libhugol.

Annabi Iisaa jaabii: «Hino windii: Wota a ndarndo Joomiraadho on, on Alla maa.» Kala bhen andubhe wonde Allaahu on no anyi kuudhe dhe bhe huuwata dhen, hara hibhe jokki dhabbhirgol mo ballal nyande woo ka nder ngurndan mabbhe, haray ko Alla bhe woni e ndarndaade e fee sattere fii mabbhe nden e dartagol mabbhe Ruuhu makko on. Pellet tikkere Alla nden sakkitoray yanude e mabbhe. Hara hidhon mari bawgal no anditiron hawa Alla wonka kan ka nder bhernde mon? Hara hidhon wondi e giggol makko ngol e laabhal makko ngal e yankinaare makko nden? Hita on dartoo ebbhooje makko dhen. Moyyhanaa neddho huuwugol kuudhe liddodirdhe e hawa fondo makko ngo Ruuhu on ardii ngon. Si hawrii on andaa muydhe Alla dhen e fee muraadu fewtundu on ndun, hebhee munyal, habbodhon haa o udditanan on baafal goo, o sifanoo on ko o faaladhaa on kon. Jokkee Almasiihu on, hita on ndarndoo Joomiraadho on, on Alla mon.

TORAARE: Iisaa Joomi, mi yettii ma fii ko o dhabbhaali kon doole e laamu, kono ko laawol yankinaare nden subhidhaa. Medhen sutodu-maa e nawnubhe bhen e junuubankeebhe bhen e hawkaabhe bhen. Ko majjubhe bhen dhabbhitudhaa. Jannu men no majjere nden maayira e amen e no men wonira menen tigi hayfintiniibhe. Men faalaaka wonude mawnintinaniibhe yibbhe mun. Wallito men no men dhabbhira yondiniibhe ka bhernde bhen e no men juulirana majjubhe bhen no men wonira jokkoobhe ko kisiyee maa on tindini kon.

LANDAL:

  1. Ko hondhun hadhunoo Almasiihu on cikkaade ka leydi iwude ka dow juulirde mawnde?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 09:22 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)