Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- Matthew - 037 (Temptation of Christ)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 1 - Piiji arani dhin ka golle Almasiihu on (Matta 1:1 - 4:25)
B - No yaayaa lootoowo maande tuubuubuyee on fertoranii Almashiihu on laawol ngol (Matta 3:1-4:11)

4. Fii no Almasiihu on ndarndoraa non e no o fooliri non polgal tiidhungal (Matta 4:1-11)


MATTA 4:8-11
8 Ibuliisa nawri mo kadi e fello toowungo fota, o holli mo laamateeriiji aduna on fow e darja mun. 9 O wi'i mo: «Mi okkete dhun fow si a jiccike, a sujjanii lan. 10 Iisaa jaabii, wi'i: «Pottito, yo Ibuliisa, ko fii no windii: Ko Alla Joomiraadho maa on sujjantaa, rewaa mo kanko tun. 11 Onsay Ibuliisa pottitii mo. Bhawto dhun malaa'ikaabhe bhadii Iisaa fii kurkanagol mo.

E nder ndarndandhe dhidhi araneeje dhen, ibuliisa yaltitiraali wa ganyo anyirdho Alla ngayngu laabhungu. Himo wahinkinaade wa dhabbhoowo seedee holludho wonde ko Almasiihu on tigi woni Bhiddho Alla on. Ontuma non o faalaa seeditaade fii ko Daaluyee Allaahu on mari kon bawgal e doole. Kono ka ndarndande tammere, ebbhooje makko dhen no yaltiti e kene. Himo hollirde reweteedhi dhin fow wonde ko o ganyo Alla e faalaadho bonnude fii Dandoowo meedhen on. Ibuliisa no hollude annabi Iisaa laamateeriiji aduna on fow wondude e darja majji on yeru hinyhaango yiitere (Luuka 4:5). Ko honno o huuwiri dhun? En andaa, dhun ko gundoo non. Ibuliisa no hollude wonde o yedhay dhi annabi Iisaa si hawrii o sujjanii mo. Annabi Iisaa bugitii dhun kisan, o jaabii Ibuliisa dhun dhoo: «Pottito, yo Ibuliisa! » Onsay non o linti ko windii kon ka Deftere. Aduna on e Alla no woopodiri few. Si goddho no faalaa yidhude aduna on, haray o wadhitike ganyo Alla (Yaaquuba 4:4). Ndarndande men bhurde hulbhinaade nden ko aduna on. Hidhen jabhi wondema hino weebhani en yanugol e nder ngol pilcol dhon. Bhay non Ibuliisa waawaali dhaynude Almasiihu on e fee bhoylugol Daaluyee Allaahu on, o bheyditi palji dhin e fee hollugol o okkay mo aduna on. Huunde alaa ko Almasiihu on jabhira aduna on e juudhe makko, bhayru ko o fodaano jamaaji dhin immorde Baabaajo on (Zabuura 2:7-9) aduna on non wontoyay nyande goo laamateeri makko (Fennyinannde 11:15); sabu ko o woni kon Bhii-Aaden on e Aadama sakkitoro on, o rodhay piiji dhin fow (Yahuudiyankeebhe bhen 2:5-9). O hendoyto aduna on ko wonana mo njoddi fii ko o dhoftii kon e dhi fow. O dhoftike haa o maayi ka hoore leggal altindiraangal. O holanooki wonde o hendoto meetelol mangu ngun adii o rondaade taho meetelol sacciraangol katanwol bulle ngol.

E hino no toraare Joomiraadho on laatori non: «Ko fii ko an heerori laamu e bawgal e mangu haa poomaa» (Matta 6:13). E fee ko mawninten kon Alla, haray hidhen dhoftaade mo. Ibuliisa non kanko ko ko seedi e dhun few o faalaa. Ruuhu makko on ko ruuhu mawnintiniidho faalaadho yo tagoore nden fow rewu mo. Ko e fenaande non o woni nde himo holla Almasiihu on laamateeriiji dhin e nde himo wi’a o okkay mo dhi bhayru feere woo o alaa no o okkitirira ko o jeyaa kon. Aduna on woo, bawdhe makko dhen woo e mangu makko ngun woo ko Alla e Almasiihu on jeyi.

Almasiihu on hoolaaki penaale Ibuliisa dhen. Himo humondiri e Ben makko, himo tabiti e makko. Bawgal woo bawgal e mangu woo mangu poodhataa mo bhayru o hittinaa fii dhabbhere innde. Ko laawol miskinankaaku ngol e hawkeede nden o subhii, himo bugitii fii dhabbhere jawdi e innde fii no o duumora e nder humondiral woodungal ngal hakkunde makko e Ben makko e no o huuwira ebbhooje on dhen.

Nyande goo miliyoneeruujo wi’i dhun dhoo: «Neddho kala yobhay coggu kuugal ngal o huuwi woopondirgal e ko fondo makko ngon tindini mo kon.» Kono kanko Almasiihu on o yeeyaali peewal makko ngal coggu kaalisiiji dhaynaydhi. O hayfintinike kanko tigi, o rondike leggal makko altindiraangal ngal, o jokki wadhugol ko weltinta Ben makko kon e dhoftagol mo.

E fee on jikku dhoftotoodho, ibuliisa foolaa, ebbhoore Almasiihu on nden laatii, dhun no holli wonde Ibuliisa ko dhaynoowo e waroowo, hayrina. Himo faalaa yo yimbhe bhen fow rewu mo. Himo yhettitorii wa alla, himo jarribaade yimbhe bhen no bhe yidhira ko woni woo si wonaa Alla. Defte dhen e otooje dhen e keyeeji dhin ko jarribandhe ko yimbhe bhen townata dow, bhe watta dhun sanamuuji wondhi dow Tagudho on. Kuudhe Ibuliisa dhen ko fii maayingol bherdhe yimbhe bhen fii wota bhe bhado Alla e Bhiddho makko on. Bone on bhurtay non laamaade o aduna murtandho Alla. Ko ibuliisa woni hooreejo murtubhe bhen, poodhoowo on faybhe bhe dhoftotaako bhen ka jahannama.

Ka ndarndande sakkitorde, ibuliisa no toraade annabi Iisaa yo o rewu mo. Annabi Iisaa subhii hollugol laamu makko ngun e hoore Ibuliisa, o yamiri mo yo o pottito takko makko.

Dhun e dhun mun, annabi Iisaa okki Ibuliisa arsike sakkitoro on ko o wi’i mo: «Ko Alla Joomiraadho maa on sujjantaa, rewaa mo kanko tun.» O waraali mo nde wootere tun, kono o okkii mo feere no o tuubira, no o jiccora yeeso Alla e no o rewira mo fii no o wurtora e ruuhu bondho on, o watta hoore makko e juudhe Jom-Bawgal on, o rewa mo ko jokkondiri e nder yankinanagol mo, dhoftoo. Bhiddho Alla on dhabbhaali no Ibuliisa rewira mo, kono himo udditande mo baafal no o hettira hakkil e nder tuubuubuyee e dhoftaare. Foofaango kammu ngun e jahannama on no tayhude, bhayru tippiro ngon hakkunde Alla e ganyo makko arano on hewtii kattudi. E ko hondhun non bondho on wadhata?

O pottitorii doy annabi Iisaa, o ronki rewugol Jom-Bhural on. Ibuliisa no anyi annabi Iisaa, on mo jonnirtaa hoore mun coggu bireediwal maa dhabbhere innde maa doole, kono himo subhii hoyneede e aybineede e okkitirde hoore makko ka hoore leggal altindiraangal fii cottudi banii-aadama ndin. Ruuhu Almasiihu on foolii ruuhu ibuliisa on.

Ndarndotoodho on etike haa o ronkii no o poodhira annabi Iisaa no on yhettira darnde mun nden e bawgal mun ngal immorde ka Alla fii wattugol kaayhe dhen nyaametee no o ittira heege makko ngen sabu ko o woni kon neddhanke e on saa’i. O etii no o poodhira annabi Iisaa no on ndarndoroo Alla fii andugol si tawii Alla no wondi e makko maa si o wondaa e makko. Hari annabi Iisaa no hoolii Alla e dhi fow, nden ndarndande nafataano huunde. Ibuliisa yedhiri mo meere laamateeriiji dhin wondude e darja majji on. Bhayru annabi Iisaa jogiidho on innde barkinde nden no andunoo wondema nyande goo piiji dhin fow artanay mo, o jabhanaali Ibuliisa. Kono o fibhi anniye huuwugol ko o ebbhananoo kon fow haa nde nyalaande nden hewtani mo woo.

Nden yewtere no faamini en fii ko daalol Allaahu ngol fii timmoode maggol on e duncata maggol on ko yoni. Iisaa Joomi on, on jibinaadho e on maandinaadho maande Ruuhu on e on wontudho neddho, o tippirdho e ibulisa e fee huutorgol jogaaji bhurdhi wondudhi dhin e nafa, e maanaa: Daaluyee Allaahu on. Yewtere ittaande nden ka Deftere no yoni fii ombugol hunduko ganyo on e yaggingol mo few mawnintinaare makko nden. Hidhen waawi enen kadi huutorde bawgal Daaluyee Allaahu on e nder tippirooji ruuhuyankeeji dhin. Hidhen haani lintude ko windii kon ka Deftere no haaniri e saa’i hawrudho on, hara hidhen wondi e bhernde laabhunde; hara hinaa kadi ko nafata en kon wondhen e dhabbhude. Ko wattii e dhun, hidhen haani hoolaade fota bawgal Alla huuwayngal ngal rewrude e on daaluyee.

Bhawto ngal polgal makko, malaa’ikaabhe bhen ari takko annabi Iisaa. Hibhe dankaade mo, bhe rewa mo. Si annabi Iisaa newnanno jarribuyee on, harayno moyyhintingol ngol hakkunde men e Alla sakkitorun dhun lanniino bonude, yanen ka nder nyaawoore. Kono o hebhuno nhanyhaare, o jokkitii dhoftagol no feewiri haa polgal ngal lanni timmude.

TORAARE: Yaa an Bhiddho Alla, ko a seniidho. Midho rewude ma bhayru a foolii Ibuliisa. Wadhu polgal maa ngal min kadi e an. Midho faalaa sujjande ma ittiri bhernde an nden fow, mi okkitira maa saa’iiji an dhin, mi dhoftoo, mi jokke. Wallitolan no mi subhora wonugol tosooko on e anyaadho on edii yo mi yidhu jawdi maa dhabbhere laamu, dhin piiji luttinaydhi goddho. Midho faalaa sincude ngurndan an jangojan dhan, hara midho tippi e leggal maa altindiraangal ngal e innde bajjere nde Ben maa seniidho on nden.

LANDAL:

  1. Ko fii hondhun annabi Iisaa yamirani Ibuliisa yo o rewu Alla tun?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 09:23 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)