Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Yoruba":
Home -- Yoruba -- Matthew - 072 (Collecting Money for Oneself)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- Peul -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- YORUBA

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTEU - Ronupiwada, Nitori Ijoba Kristi Ku Si Dede!
Awọn ẹkọ-ẹkọ ninu Ihinrere Kristi gẹgẹbi Matteu
APA 2 - KRISTI KỌNI OSI JIYIN IHINRERE NI GALILI (Matteu 5:1 - 18:35)
A - AWỌN IWASU ORI OKE: NIPA AWỌN NIPA OFIN IJOBA ORUN (Matteu 5:1 - 7:27) -- AKOJỌ AKỌKỌ TI AWỌN ỌRỌ JESU
3. Isegun Lori Awọn Inu Ibi Wa (Matteu 6:19 - 7:6)

a) Ẹniti o Gba Owo fun Ara Rẹ Yoo Sin Satani (Matteu 6:19-24)


MATTEU 6:19-21
19 Ẹ máṣe to awọn iṣura jọ fun ara nyin ni ilẹ, nibiti kòkoro ati ipata run ati nibiti awọn ọlọṣà ti fọ́, ti wọn si jale; 20 Ṣugbọn ẹ to iṣura jọ fun ara nyin li ọrun, nibiti kòko-nkan tabi ipata yoo ma run, ati nibiti awọn olè ko le fọ́, ki wọn si jale. 21 Na fie adọkunnu towe te, finẹ wẹ ahun towe na te ga.
(Matiu 19:21; Luku 12: 33-34; Kolosse 3: 1-2)

Diẹ ninu awọn ọlọrọ kojọpọ awọn iṣura wọn pẹlu ojukokoro. Wọn kọ awọn ile nla, wọ awọn aṣọ iyebiye ati mu ọrọ wọn pọ si nipasẹ awọn ọna inawo ti o jẹ arekereke. Wọn lo owo lati ṣe isodipupo ọrọ wọn, lati di, papọ pẹlu ibatan wọn, idile ti o ni agbara ati bori awọn miiran pẹlu agbara awọn ohun-ini wọn. Awọn ọlọṣà tun ko sun. Wọn, pẹlu arekereke ati arekereke, gbiyanju lati ji owo awọn ọlọrọ ati yago fun ati irira iṣẹ otitọ. Wọn fi ara wọn pamọ kuro ni imọlẹ ti ọjọ wọn si tan ara wọn jẹ, iru si ọlọrọ, nireti idunnu, titobi ati olokiki nipasẹ jiji owo tabi awọn ọja iyebiye; ṣugbọn wọn yoo ku laipẹ bi awọn eniyan miiran ṣe ko gbadun igbadun ọrọ wọn lailai.

A yẹ ki o di ọlọgbọn ki a kọ ẹkọ pe kiko iṣura wa silẹ ni ọrun nikan ni ailewu. Kii yoo bajẹ; kòkoro ati ipata ko ni ba a jẹ, ati pe agbara ati ete itanjẹ ko le gba wa lọwọ rẹ. Awọn olè ko le ja wọle ki wọn si jale. O jẹ ayọ loke ati kọja awọn iyipada ati awọn aye akoko - ogún ti ko le bajẹ ati aibajẹ.

Nibiti iṣura rẹ wa, ni ilẹ tabi ni ọrun, nibẹ ni ọkan rẹ yoo wa pẹlu. Nitorinaa a fiyesi lati jẹ ẹtọ ati ọlọgbọn ninu yiyan ti iṣura wa, nitori ibinu ti awọn ọkan wa, ati nitorinaa ọna ti awọn igbesi aye wa, yoo jẹ ni ibamu pẹlu ti ara tabi ti ẹmi, ti ilẹ tabi ti ọrun. Okan naa tẹle iṣura, bi abẹrẹ ṣe tẹle okuta fifuye tabi sunflower oorun. Nibiti iṣura ti wa nibẹ ni iye ati iyi jẹ, nibẹ ni ifẹ ati ifẹ wa, ọna naa ni awọn ifẹ ati awọn ilepa n lọ. Oluwa yoo jẹ iṣura rẹ ati awọn ẹsan nla ti iwọ yoo wa ni arin Rẹ pẹlu gbogbo awọn ero ati ero inu rẹ, nitorinaa iwọ yoo di ominira kuro ninu ohun elo ati ti ilẹ-aye ki o si ni iṣura ọrun.

Awọn talaka ko dara ju ọlọrọ lọ, nitori wọn fẹ lati ni ohun ti awọn ọlọrọ ti ni tẹlẹ. Awọn mejeeji kọ ọjọ iwaju wọn lori ipilẹ awọn ohun-ini ti ilẹ. Wọn kii ṣe loorekoore lati mọ pe awọn ẹmi wọn jẹ ayeraye ati pe wọn nilo ounjẹ ti ẹmi. Ohun gbogbo n bọ si opin ayafi Ọlọrun. Idariji Kristi n funni ni aabo nla fun igbesi aye rẹ ju ile ti a ṣe ti simenti ati irin ti o le parun nipasẹ awọn bombu ati mu kuro nipasẹ awọn iwariri-ilẹ. Igbagbọ rẹ ṣe pataki ju awọn diplomas rẹ; ifẹ rẹ ninu Ẹmi Mimọ jẹ diẹ niyelori ju iye kirẹditi ti o wa ni banki rẹ. Iṣẹ-iṣẹ rẹ si alaini yìn Ọlọrun logo. Awọn ọrẹ rẹ kii yoo mu iṣura rẹ pọ si ni banki ọrun, nitori Ọlọrun ni ipin rẹ, ati pe Oun ni iṣura ti o tobi julọ.

Ọjọ ori wa ti di ohun-ini-ifẹ. Awọn ọkunrin n ṣetọju pẹlu idagbasoke ti ọrọ-aje ati awọn iwari ti ode oni, n reti ire, gbagbe Ọlọrun Mimọ ati Ofin Rẹ. Ẹmi Mimọ ko si pẹlu wọn wọn si n kun fun ẹmi aimọ ti aye yii. Ẹniti o ṣe pataki julọ nipa awọn ere ti ilẹ-aye wa ni igbekun si ẹmi okunkun. Ọlọrun dá ọ ni aworan Rẹ. Wo O. Lẹhinna ogo rẹ yoo farahan ninu didan ti oju rẹ. Ṣugbọn ti o ba yi oju rẹ pada kuro lọdọ Oluwa rẹ ti o si ni ifojusi owo, awọn ifẹkufẹ rẹ ati awọn aimọ rẹ yoo sọ ọ di ẹrú, oju rẹ yoo yipada si ibanujẹ ati okunkun.

Awọn ibi ninu rẹ ko tumọ si owo ati ọrọ nikan, ṣugbọn ẹmi ti n ṣiṣẹ lodi si Ọlọrun pẹlu, eyiti Kristi pe ni aiṣododo “mammoni,” eyiti o bori lori awọn ti ko tẹsiwaju ninu Ọlọrun. Ni otitọ, ẹniti o di ọlọrọ le wa ọpọlọpọ awọn aye ti aye lati ṣii lati ni itẹlọrun awọn ifẹkufẹ rẹ. Mammoni rẹ fun ọ ni iyanju lati hu iwa buburu ati agbere. Awọn ọlọrọ ni irọrun yorisi ibajẹ ati awọn iṣe aimọ. O jẹ aanu ti Ọlọrun pe a ko le rii iru awọn odaran ati awọn aimọ ti eniyan n ṣe lẹnu lakoko alẹ kan pẹlu owo wọn ni awọn ilu wa. Bi bẹẹkọ, a yoo ti lọ kuro ninu ọkan wa bi abajade ti ri iru awọn iṣe bẹẹ. Ọlọrun, ni apakan Rẹ, o ni suuru o si ni agbara lati ru paapaa awọn alaimọ.

Oluwa gba ọ nimọran lati pada si ọdọ Rẹ pe Oun le gbawọ rẹ ki o gba ọ laaye lati oriṣa mammon rẹ, nitori iwọ ko le fẹran Ọlọrun ati mammoni nigbakanna. Adura rẹ yoo di ofo ti o ba gbẹkẹle atilẹyin owo rẹ. O yẹ ki o gbẹkẹle boya Ọlọrun tabi ọrọ rẹ, nitori ọkan ninu wọn ni o n wa kiri ati ti o fẹ nipasẹ rẹ. Ṣe ayẹwo ararẹ ki o mọ iye akoko ati owo ti o nlo lati sin Ọlọrun, ati iye ti o nlo ninu wọn lori ara rẹ, ọkọ ayọkẹlẹ rẹ ati ere idaraya rẹ. Gbogbo wa wa ninu idanwo lati di ẹrú ti mammoni. A tan ara wa jẹ ju eyiti a mọ ati sin oriṣa mammon ni ayọ pẹlu ọwọ iwariri nigbati a ko iru ọrọ bẹẹ jọ. Ọlọrun ṣe iranlọwọ fun ọ lati di ominira kuro ninu igbekun owo ti iwọ ko ni ṣe afẹju rẹ, ṣugbọn yoo duro ninu Kristi ati igbala Rẹ. Mimọ julọ julọ jẹ iṣura alailẹgbẹ fun igbesi aye rẹ, nitorinaa maṣe tẹsiwaju lati wa lati niyi ni awujọ. Wa oye giga ninu iṣẹ Oluwa, lo lori awọn talaka ki o fi ara rẹ rubọ fun wọn bi Kristi ti fi ara Rẹ rubọ fun ọ.

Diẹ ninu awọn onigbagbọ gbiyanju lati sin mejeeji fun Ọlọrun ati mammoni. Wọn ko ṣe akiyesi pe Kristi fi idi wọn mulẹ pe ko si ẹnikan ti o le sin awọn mejeeji. Nitorinaa beere lọwọ Oluwa ogo lati ran ọ lọwọ pe iwọ yoo fẹran Rẹ ati pe Oun yoo tọju rẹ ati pese fun gbogbo awọn aini rẹ. Ṣe o ṣetan lati sin Ọlọrun nikan? Tabi ṣe o tun n duro laarin awọn ẹgbẹ mejeeji? Asegbeyin si Kristi ti ko ṣe ade ọkan ti o pin.

MATTEU 6:22-23
22 Ojú ni fìtílà ara. Nitorina bi oju rẹ ba dara, gbogbo ara rẹ yoo kun fun imọlẹ. 23 Ṣugbọn bí ojú rẹ kò bá dára, gbogbo ara rẹ yóo ṣókùnkùn. Njẹ bi imọlẹ ti mbẹ ninu rẹ ba jẹ okunkun, bawo ni okunkun na ṣe tobi to!

Oju ni fitila ti ara, ati fitila naa nṣe apẹẹrẹ ina. Oju jẹ bayi ina ti eniyan fi n wo ohun gbogbo. Oju jẹ digi nipasẹ eyiti a le ṣe akiyesi awọn ikunsinu, awọn ero ati awọn imọlara ti ọkunrin ati obinrin. Ti wọn ba fẹran wa, a yoo rii ifẹ ni oju wọn. Ti wọn ba korira wa, a yoo rii pe ikorira ni oju wọn. Ti ẹnikan ba ni ibinu, ibinu tabi ibinu ni ọkan rẹ, eyi yoo han ni oju wọn. Ti o ba ni awọn rilara ti ika, ibinu tabi gbẹsan, awọn oju rẹ yoo fi han wọn. Ẹtan han loju rẹ. Igberaga ati igberaga didan ni oju rẹ bii owú ati ilara ati paapaa ikorira, ainipẹkun ati awọn ikunsinu miiran.

Kini itumo “ti oju rẹ ba dara?” “O dara” tumọ si bi Ọlọrun ti ṣẹda, laisi afikun awọn imọlara eniyan ti ko tọ, laisi afikun aibikita, ọgbọn, ifẹ ati igberaga, nitori pẹlu awọn afikun wọnyi ko dara.

Jẹ ki a fun apẹẹrẹ miiran. Awọn obi wa akọkọ, Adamu ati Efa, awọn oju wọn jẹ mimọ ni ibẹrẹ. Igi ti ìmọ rere ati buburu wa ni arin ọgba naa (Genesisi 3: 3). Wọn gbọdọ ti rekọja lọdọ rẹ lojoojumọ laisi wahala, ṣugbọn nigbati idanwo ti ejò ba wa ni afikun si awọn oju mimọ wọn pe “wọn yoo dabi ọlọrun, ni mimọ rere ati buburu” (Genesisi 3: 5), oju ko si mọ funfun. Nitorinaa “nigbati obinrin naa rii pe igi naa dara fun onjẹ, ati pe o dun si oju ati igi ti o fẹ” (Genesisi 3: 6) ohun gbogbo ti yipada patapata, nitori oju ti padanu iwa mimọ rẹ. Gẹgẹ bi oju wọn si igi ṣe yipada, oju wọn si ara wọn yipada paapaa.

Nitorinaa nigbati oju rẹ ba ni aanu, laisi afikun ifẹkufẹ, idanwo tabi awọn ero ti o pamọ, gbogbo ara rẹ ni imọlẹ. Ṣugbọn nigbati a ba fi kun ohunkohun miiran si oju rẹ, bii ibinu tabi gbẹsan, awọn ẹya rẹ yipada ati titẹ ẹjẹ rẹ pọ si. Awọn rilara rẹ fi ifọwọkan wọn si ara rẹ lẹhinna ara rẹ yoo dabi dudu.

Ronupiwada ni kiakia ti o ba binu, ni irẹwẹsi tabi ni ayọ aiyẹ! Pada wa sodo Jesu. Oun ni imọlẹ otitọ ati itọsọna fun ọ ati oju rẹ.

MATTEU 6:24
24 Ẹnikan ko le sin oluwa meji; nitori boya oun yoo koriira ọkan ki o si fẹ ekeji, tabi bẹẹkọ oun yoo jẹ aduroṣinṣin si ọkan ki yoo kẹgàn ekeji. O ko le sin Ọlọrun ati mammoni.
(Luku 16:13; Jakọbu 4: 4)

Kristi fi han ọrọ gbogbogbo fun wa, “Ko si eniyan ti o le sin oluwa meji,” o kere ju awọn ọlọrun meji lọ, nitori awọn aṣẹ wọn yoo ṣe akoko kan tabi agbelebu miiran tabi tako ara wọn. Lakoko ti awọn oluwa meji ba n lọ pọ, ọmọ-ọdọ kan le tẹle awọn mejeeji, ṣugbọn nigbati wọn ba pin, yoo tẹle ọkan ninu wọn. Ko le nifẹ ati kiyesi ati ṣọkan si awọn mejeeji, bi o ti yẹ. Ti o ba jẹ si ọkan, kii ṣe si ekeji, boya eyi tabi iyẹn gbọdọ jẹ ikorira ati kẹgàn ni ifiwera.

Ọrọ naa “mammon” ti a mẹnuba ninu ọrọ atilẹba jẹ ọrọ Syriac kan ti o tọka si “ere”; nitorina ohunkohun ti o wa ni agbaye yii, tabi ti a ka nipasẹ wa lati jere, jẹ mammoni. Ohunkohun ti o wa ni agbaye, ifẹkufẹ ti ara, ifẹkufẹ oju ati igberaga igbesi aye, jẹ mammoni. Si diẹ ninu awọn, irorun, awọn ere idaraya ati awọn ere idaraya jẹ mammon wọn - si awọn miiran awọn ọla ati igbega wọn. Iyin ati iyin ti awọn eniyan jẹ mammoni awọn Farisi. Ti ara, ti ara ẹni, jẹ mammoni ti a ko le ṣe iranṣẹ ni ajọṣepọ pẹlu Ọlọrun. Nitori ti o ba ṣiṣẹ, o wa ni idije pẹlu Rẹ ati ni ilodisi Rẹ.

Kristi ko sọ, o “ko gbọdọ”, ṣugbọn o “ko le” sin Ọlọrun ati mammoni. A ko le fẹran mejeeji, tabi di awọn mejeeji mu, tabi mu awọn mejeeji ni mimu, igbọràn, wiwa, igbẹkẹle ati igbẹkẹle, nitori wọn tako ọkan si ekeji. Ọlọrun sọ pe, “Ọmọ mi, fun mi li ọkan rẹ.” Mammon sọ pe, “Rara, fun mi.” Ọlọrun sọ pe, "Jẹ ki o ni itẹlọrun pẹlu awọn ohun ti o ni." Mammon sọ pe, “Di bi o ti le ṣe nipasẹ ododo tabi nipa awọn ọna ibi.” Ọlọrun sọ pe, “Maṣe ṣe jalẹ, maṣe purọ ki o jẹ oloootọ ati ododo ni awọn iṣe rẹ.” Mammon sọ pe, “Ṣe iyanjẹ Baba tirẹ, ti o ba le jere nipasẹ rẹ.” Ọlọrun sọ pe, “Jẹ oluaanu.” Mammon sọ pe, “Di ara rẹ mu: fifunni yii ko ran wa lọwọ rara.” Ọlọrun sọ pe, "Ṣọra fun ohunkohun." Mammon sọ pe, “Ṣọra fun ohun gbogbo.” Ọlọrun sọ pe, “Ṣe mimọ ọjọ isimi rẹ tabi ọjọ Sabati.” Mammon sọ pe, “Lo ọjọ yẹn bakanna fun eyikeyi miiran fun agbaye.”

Nitorinaa aisedede ni awọn aṣẹ Ọlọrun ati mammoni, nitorinaa “a ko le” sin awọn mejeeji. Jẹ ki a ma ṣe adehun laarin Ọlọrun ati Baali, ṣugbọn yan fun ararẹ loni ẹniti iwọ yoo sin ati ki o faramọ pẹlu ayanfẹ rẹ.

ADURA: Baba, a dupẹ lọwọ rẹ fun suru fun wa, awa onifẹẹ-ọrọ. Jọwọ dariji idunnu wa ati ifẹ fun owo. Gba wa lọwọ gbigbekele awọn ohun-ini wa. Kọ wa lati nifẹ ati gbekele Iwọ nikan lati fun ọ ni ohun gbogbo ki o jere Ọ, iṣura wa nikan ati ere ni aye ati ayeraye. Ṣe wa ni ominira lati fi tinutinu ṣe pẹlu ọgbọn fun awọn alaini ni ayika wa.

IBEERE:

  1. Kilode ti a ko le sin Ọlọrun ati mammoni nigbakanna?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on February 14, 2022, at 04:14 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)