Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- Matthew - 051 (Purpose of the Sermon on the Mount)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 2 - Fii waaju e golle Almasiihu on Jaliilu (Matta 5:1 - 18:35)
A - Fii waaju ngun ka hoore fello: Fii sariya teddudho on ka laamu kammu ngun (Matta 5:1 - 7:27) -- Fii no maakuuji Almasiihu on dhin mottindiriraa non ka aranun

b) Fii ko waaju ngun ka hoore fello dhabbhi kon: Ko Huutorgol sariya Alla on (Matta 5:13-16)


MATTA 5:14-16
14 Ko onon woni ndaygu aduna on. Si saare wonii e hoore fello, haray nde waawetaake suudheede. 15 Hay gooto hubbhintaa lampu, hippa mo e miran, kono o wadhay mo e kene, o ndayginana kala wondho ka nder suudu. 16 Yo ndaygu mon ngun jalbir nii yeeso yimbhe bhen, fii no bhe yi'ira kuudhe mon moyyhe dhen, bhe mawnina Ben mon Wondho ka kammu on.

Bhay sulfu Almasiihu on no mawni! O ndayginay ndaygu makko ngun ka giggol makko sellungol ngol e jalbeendi goonga makko selludho on ka taalibaabhe makko bhen. Hita on miijoo wonde ko onon jeyi ndaygu jalbaygu e mon ngun. Ko dokkal Joomi mon on. Hita on suudha dokkal mon ngal immorde Alla kulol wota yimbhe bhen gertoo on, bhayru Almasiihu on yedhii on moyyhere fii wonugol ndaygu e nder oo aduna nibbhitudho. Si hidhon sikka wondema ko on yiite hubhaynge tun, hita on hersir dhun. Yiite hubhunge no yi’oo ka woddhi hay si ko kilooji, hay si ko e nder jemma bhurdho dhibbhitude on. Nde Almasiiyaabhe bhen mottondiri, hara hibhe sendodude gomdhinal makko ngal, haray hibhe wa’i wa saare wonude e hoore fello.

Almasiihu on saatinii on fii no woniron ndaygu fii bhen wuuraybhe e nder niwre nden. Himo wattude on seedeejo fii moyyhereeji makko dhin, e himo okkude on cuucal no bhanginiranon yimbhe bhen innde makko nden ka lekkolji e ka golleeji mon. Hari suka gomdhindho no gollude e nder iizine ka yimbhe bhen andaa Alla. Bhe etii tindingol mo kongudhi wondudhi e hoyreeji. Yibbhe makko bhen waajii mo, wi’i: «Selu dhee golle si tawii a faalaaka wonude miskiino.» Kono o jaabii, o wi’i: «Hinaa min tun woni ton. Almasiihu on no wondi e an. O hisinay lan, himo wondi e an. O fodii lan wondema o accitataa lan. Ka mi yaari woo, haray himo wondi e an. Ko dhun wadhi si alaa ko mi hula.»

Landho lambhe bhen on no yamirde on yo o mottindir cuucal mon ngal e yo on jalbin ndaygu wongu ngun e mon. Hita on suudhoo, hita on wona ka yi’ataako, kono yaaree dow pellital wa bhe Alla neli haa e kawtal mon ngal e gollidoobhe e mon bhen. Fottee e yimbhe bhen, yewtidon e mabbhe e hoore ardoreede Ruuhu-Seniidho on. Ko hondhun yimbhe bhen waawata yi’ude e mon e nder nyallal ngal fow? Hara Almasiihu on no jalbude no laabhiri e mon?

Almasiihu on no saatinde on fii no wuuriron ngurndan laabhudhan. Awa yimbhe bhen teddinoyay non Alla fii ko moyyhere makko nden e bawgal makko ngal wondi kon e mon, bhe gomdhiniroyay sabu jikku mon on wondema Ruuhu Allaahu on no hodhi e mon.

Taalibaabhe Almasiihu on no jalbirde wa ndayguuji dhin ka aduna. Kala andudhobhe ndaaray bhe. Wobbhe goo weltanto bhe, manta bhe, towna fii mabbhe, bhe dhabbha no bhe yhembira bhe. Wobbhe goo no nawla bhe, anya bhe, wobbhe no wurta bhe, wobbhe no dhabbha no mulira bhe. Gomdhinbhe bhen fow no hatonjini e huuwirgol faamu e hoore wattangol yili yeeso yimbhe bhen. Ko kambhe woni bhe Alla immini bhen ka aduna, hibhe haani woddhitaade ko boni kon, bhayru yimbhe bhen no sutii bhe soono kala.

Sabu Almasiihu on, hidhen waawi mawninde Baabaajo wondho on ka kammu. Ko Alla Jom-Bawgal on woni Ben men! Gundoo mawdho fennyinanaama en! Seniidho on woddhitaaki en, o hulbhintaa en kadi. Giggol makko ngol immorde Alla no yaltiti e bawgal «Baabaajo» on. Annabi Iisaa no newnani yimbhe bhen gomdhingol ko Alla woni kon baabaajo e tindinoore immorde bawgal Ruuhu-Seniidho on. Hidhon waawi wonude seedeebhe fii humondiral woodungal ngal hakkunde Tatoobhe Laabhubhe bhen, maa okkon wobbhe lamitorde no bhe ronkira gomdhinirde e wobbhe goo kadi no bhe woddhitora. Telenma mbaadi mon ndin, ko on junuubankeebhe gila nyande jibinadhon, kono fewndo ko wonunodhon e nder majjere nibbhitunde nden, Ruuhu on wattii on bhibbhe ndaygu bhen. Ruuhu Almasiihu on bhangiray rewrude e kongudhi mon dhin e kuudhe mon dhen. Yo ndii fodaari mawndi dhoo waawu laatanaade on: «Alla ko giggol. Kala on wondudho e giggol, haray himo humondiri e Alla, Alla kadi no humondiri e makko» (Yuuhanna 1 4:16).

Ndaygu men ngun no haani jalbude ka kuudhe men moyyhe. Kuudhe men dhen no waawi wadhude no bheya miijora ko moyyhi fii Almasiihu on. Ko ko moyyhi haanudhen wadhande yimbhe bhen, hara wonaa hollitori yeeso yimbhe bhen. Deftere nden no wi’i en yo en juulu e gundoo e yo en mara hoore men ko woni kon hakkunde Alla e wonkii men kin. Fii ko woni kon ka yaasi e ko yimbhe bhen sutii kon ka kene, wattanen yili no dhun yaadira e gomdhinal men ngal e ko handi e mantoore (Filipii 4:8). Yibbhe men bhen haanaa wonude «hedhotoobhe» tun kongudhi men dhin, kono yo bhe wonu kadi «yi’oobhe» kuudhe men dhen no bhe fellitira wonde diina hinaa innde samalaare tun. Hita en yondinor qirritagol gomdhinal men ngal, kono huutoren ngal rewrude e bawgal ngal yedhadhen ngal immorde Alla.

E ko honno non ndaygu men ngun jalbirta? Fii no bhe yi’ira kuudhe mon moyyhe dhen, bhe mawnina Ben mon wondho ka kammu on, kono hinaa onon bhe haani mawninde. Maren ka hakkile men ko fii hondhun mawninirten Alla e saa’iiji dhin fow. Ko bhuri dhun, ko en noddiraabhe wadhugol no waawirdhen fow no addiren bheya no bhe mawninira mo kambhe kadi.

Kuudhe men moyyhe dhen no wona sabu no bheya mawninira Alla on wondho Ben men. Newnee no bhe yi’ira kuudhe mon moyyhe dhen fii no bhe anditira bawgal sulfu Allaahu wongal e mon ngal e yo bhe fuddho yettude mo sabu kuudhe giggol mon ngol. Newnee no bhe yi’ira jikku mon newiidho on e teddungal wongal ka diina almasiiyaabhe bhen e no bhe faaliree nyembude kuudhe mon moyyhe dhen e no bhe mawninira Alla Seniidho on.

E leydhe goo ka satteendeeji woodi, gomdhinbhe bhen waawataa yaltintinde gomdhinal mabbhe ngal e kene yeeso jogitiibhe naamuuji dhin no sattiri, kono jikku mabbhe mo bhe hollato on e gundoo ko seeditoore fii Dandoowo mabbhe on e Ben mabbhe wondho on ka kammu.

TORAARE: Yaa an Baaba kammuyankeejo, ko an woni ndaygu seniingu ngun. A nelii Bhiddho maa yidhaadho on fii yo o wonu ndaygu aduna on. Hari medhen e nder niwre nden, kono Ruuhu Bhiddho maa on no jalbinande men. Njalbin ndaygu maa ngun e hoore yimbhe hunditubhe men bhen fii no bhe jattiniree e nder junuubaaji mabbhe dhin e fii no bhe jalbira kambhe kadi. Men mawninii ma sabu kisiyee maa mawdho on, medhen faalaa yo a ardo men fii no men huutorira bhuri nii ndaygu maa ngun. Wota kuudhe amen dhen wonu sabu no hay e gooto woddhitora maa, kono yo bhe andite rewrude e amen. Aamina.

LANDAL:

  1. Ko honno wontirton ndaygu fii aduna on?

LANDE 2

Jangoowo teddudho,
si hawrii a jangii deftere Almasiihu on nde Matta windi nden ka Linjiila dhoo, sattantaa-ma no jaaboraa dhee lande wondhaadhe dhoo. Si hawrii on jaabike 90 e nder teemedere kala e majje, on waaway hendaade ko hikki kon e ndee jande. Hita on yejjita windugol moyyha adereesi mon on ka kaydiiri ka windudho dhon jaabaaji mon dhin.

  1. Ko hondhun woni tuubugol no laabhiri?
  2. Ko hondhun e sartiiji woni ka jande e ka ngurndan annabi Yaayaa-Lootoowo maande tuubuubuyee on?
  3. Ko hombo woni bhee Fariisiyaabhe e bhee Sadduusiyaabhe?
  4. Ko hondhun Tagudho on habborii on?
  5. Ko hondhun wadhi si Almasiihu on no waawi lootirde en Ruuhu-Seniidho on?
  6. Ko hondhun sendindiri lootireede Ruuhu-Seniidho on e lootireede yiite ngen?
  7. Ko fii hondhun annabi Iisaa lootanaa ka Yurdayniwol dhun e tawde ko o laabhudho?
  8. Ko honno Alla gooto humondirdho on e tatoobhe bhen e nder gooto on feenyiri ka aynde Yurdayniwol?
  9. Ko hondhun hadhi yo annabi Iisaa wayltu kaayhe dhen, dhe wonta nyaametee bhay dhun no weebhani mo?
  10. Ko hondhun hadhunoo Almasiihu on cikkaade ka leydi iwude ka dow juulirde mawnde?
  11. Ko fii hondhun annabi Iisaa yamirani Ibuliisa yo o rewu Alla tun?
  12. Ko fii hondhun annabi Iisaa fillitanii Kibaaru Moyyho mo lootoowo maande tuubuubuyee on waajii on e maanaa: «Tuubee, ko fii laamu kammu ngun bhadike»?
  13. Ko hondhun woni battane dhii maakuuji annabi Iisaa dhoo: «Mi wadhay on yungoobhe yimbhe»?
  14. Ko fii hondhun noddirten Matta 4:23-25 Linjiila fandhinaadho on maadhun nyoggande Linjiila on?
  15. Ko fii hondhun yamiroore Almasiihu on nden fuddhori ndee halfere «maloore» dhoo yo nde fuddhor «Hidhon haani» maa «On haanaa»?
  16. Ko hondhun wadhi si ko yondiniibhe bhen ka bhernde adotoo naatude ka laamu kammu?
  17. Ko fii hondhun newiibhe bhen ronirta leydi ndin, hara wonaa hunnyubhe bhen?
  18. Ko honno Almasiihu on ittiranta dhondhaabhe peewal bhen dhonka mun kan?
  19. Si tawii ko en anyanbhe, ko honno wontirten yurmeteebhe?
  20. Ko honno wontirten laabhubhe?
  21. Ko honno Almasiihu on rewirta e mon fii addangol bheya yimbhe bhuttu ngun?
  22. Ko fii hondhun fennyinaybhe Linjiila yedhoobhe bhuttu on dartortee no tiidhiri e saa’iiji goo
  23. Quel est le salaire des croyants persécutés?
  24. Ko hondhun woni firo saatinande nde Almasiihu on saatini en nden fii no woniren «landhan aduna on»?
  25. Ko honno wontirton ndaygu fii aduna on?

Men wakkiliinii on jokkitagol e juudhe amen ndee jande fii ngurndan Almasiihu on e fii Kibaaru Moyyho makko on. Ko keyee mo bonataa hettoyton. E nder ko men habbii kon jaabaaji mon dhin, medhen jokki toranagol on Alla. E hino adereesi ka windanton men dhon:

Waters of Life (L'Eau de la Vie)
P.O.Box 600 513
70305 Stuttgart
Allemagne

Internet: www.waters-of-life.net
Internet: www.waters-of-life.org
e-mail: info@waters-of-life.net

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 09:37 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)