Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- Matthew - 067 (The Lord’s Prayer)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 2 - Fii waaju e golle Almasiihu on Jaliilu (Matta 5:1 - 18:35)
A - Fii waaju ngun ka hoore fello: Fii sariya teddudho on ka laamu kammu ngun (Matta 5:1 - 7:27) -- Fii no maakuuji Almasiihu on dhin mottindiriraa non ka aranun
2. Fii ko waddhii en kon telenma Alla (Matta 6:1-18)

c) Fii no Joomi on tindiniri no juulirtee non (Matta 6:9-13)


MATTA 6:12
12 Yaafanodhaa men bonnereeji amen dhin, wano menen kadi men yaaforani bonnubhe men bhen non.

Maloore wonanii on neddho anditudho junuubaaji mun dhin qirritiidhi dhi. Toree Ben mon yo o yaafano on miijooji mon e kuudhe mon aaliidhe dhen, gomdhinee wonde o nanay tornde mon nden, sabu Almasiihu on yobhanii on ka hoore leggal altindiraangal. Jabhee moyyhere Almasiihu on ka fondo mon. Ruuhu-Seniidho on yarlinay on, o hebbina on bhuttu immorde ka Alla. Qirritee junuubaaji mon dhin fow, gomdhinon wondema dhi yaafanaama on sabu Almasiihu on. O fewnii on haa poomaa. Hara on yettii Ben mon sabu ko o yedhi on kon yaafuyee tippude e sadaka mo Almasiihu on wadhi on?

Hara toragol yaafuyee on ko fii bombhe bhen e bhe yeddubhe fii Alla tun fewti? Ka hara faybhe makko jogoraabhe feewubhe bhen kadi no tawaa? Si tawii Ruuhu-Seniidho on no wuuri e mon, o fennyinanay on luggeendi anniyeeji mon bondhi dhin e yaajeendi maagaraaji mon dhin e dhuudhere haala mon kan e poson ngayngu mon ngun e ittiri toweendi townitaare mon nden. Faybhe Alla bhen no hatonjini fota e dhabbhugol soono woo e nder nyallal kala no bhe labbhiniree tippude e yhiiyhan Almasiihu on dhan. Neddho woo laabhaa yeeso Alla immorde faale makko. Ko sadaka Almasiihu on tun woni sarti fii no wuuridiren e makko. Yarluyee woo alaa fii fondo men ngon yawti sadaka baalun Alla layyanaakun en kun. Hinaa fii junuubankeebhe bhen tun Almasiihu on jannani nden julde, kono ko fii taalibaabhe makko bhen taho, bhen andunoobhe e bhen qirritiibhe wonde ko Alla woni Ben mabbhe. Ko dhun wadhi si hidhen toroo nyannde woo Alla yo o labbhin en kala miijo e kongol e kuugal aaliidhun.

Si tawii sabu moyyhere Dandoowo on, on hendike yaafuyee junuubaaji mon dhin, hara on yarlinaama no yawtiron ganyaneendi mon ndin e si tawii on jattinaama kuudhe mon tuunudhe dhen, ko onsay faamoton fii toraare jowabhere nden ka julde nde annabi Iisaa tindini on yo on huutor fii toragol yaafuyee makko on fii junuubaaji dhi wadhudhon dhin onon tigi, kono yo o yaafano kadi men junuubankeebhe bhe andudhon bhen. Feewudho alaa. En fow hidhen handi e Dandoowo sella-findeejo on. Hidhon fawaa fattanagol kala bonnudho e yeddudho sariya on, ko wano non wonir ton fattotoodho sella-findeejo.

Ko Almasiihu on woni ko maaki dhin maakuuji. Tippude e giggol makko yaajungol ngol, o ronditanike aduna on fow junuubaaji mabbhe dhin, o fattanii bhe ko o torotoo: «Yaafano men nyamaade amen nden!» Ko fii taalibaabhe bhen e yimbhe bhen fow Almasiihu on miijinoo fii mun. O jabhirii nyamaale men dhen wa si tawii ko kanko woni ko nyawli dhe, o fawtanike en donkinande men nden. Emba giggol makko yankiniingol ngol no mawni nee! Jom-Laabhal on no tawaa e tampereeji men dhin (2 Korenti 5:21).

Maloore wonanii Iisaa Joomi on fii nden toraare makko keldhunde, wallaynde torotoodho on no o jabhira ko o woni kon junuubankeejo mo Alla haani donkinde. Kala neddho tuubudho toriidho nden toraare, hara ko gomdhinal e pellital o tororii luttidataa e mawnintinaare, bhayru o jabhii wonde ko o bondho wano yimbhe heddiibhe bhen non. Nden toraare jattinay en e nder naafigiyaagal e mawnintinaare si tawii en jabhii e si en qirritike ko wonudhen kon junuubankeebhe jogoraabhe feewubhe tippude e moyyhere Iisaa-Almasiihu on.

Ko honto mantoore mon nden woni? Ko honno yettirton mo? Ko honde tuma mawninton mo fii ko o yaafanii on kon piiji dhin fow?

Ko honno andirdhon wonde Tagudho on yaafanike on junuubaaji mon dhin? ko honno fellitirdhon wonde bonnereeji mon dhin fow montaama adii nyalaande nyaawoore nden? Ko honno fewniradhon yeeso Alla e malaa’ikaabhe makko bhen? On hebhoytaa pettital tabitungal si wonaa e fee Iisaa-Almasiihu fempaadho on. Ko kanko woni baalun Alla bhooraykun kun junuubi aduna on. Ko kanko woni fattantoodho en on nde nyaawoore nden ari. Ko kanko tampani en. Yaafuyee makko on sincii peewal timmungal. O moyyhintinii hakkunde Alla e aduna on. Kala gomdhindho mo hebhay yaafuyee e fewneede haa poomaa hara huunde o yobhaali.

Si tawii on jarnii Almasiihu on fii sadaka makko on e ko o yaafanii on kon junuubaaji mon dhin, yaafanee kadi ganyo mon on wano Iisaa-Almasiihu on yaaforani on non. Giggol makko ngol ardoto on no yidhiron aybhe mon bhen. E fee dhun, on anday gundoo yaafuye on sabu giggol makko ngol.

Ben mon no yamirde on yo on yaafano yimbhe bhen fow, du’anodhon bhe, toranoo bhe fii no Alla hollira bhe yurmeende makko nden. Nden wattitande yaajunde ka jikku fuddhorii mayde Almasiihu on ka hoore leggal altindiraangal, dhun no haanaa huutoreede nyannde kala rewrude e gomdhinal mon ngal e yaafuyee mon on.

Si tawii on yaafantaako aybhe mon bhen bonnereeji mabbhe dhin, haray on lellinii hoore mon moyyhere Ben mon nden sabu e nder tornde mon nden, hidhon wi’ude: «Yaafano lan wano mi yaaforani non tigi bhen lorroobhe lan.» Si tawii on yejjitaali ko lorradhon kon, haray on bonnii ko yamiraa kon e nder nden julde, haray on hippanii hoore mon e fee ko wi’oton kon: «Yaa an Baaba, yaafano lan, kono hita a yejjitu junuubaaji an dhin, wano min kadi mi ronkiri yejjitirde non dhi bheya dhin.» Si hawrii on yaafanike bhe tigi, haray toree Alla yo o wadhiran non bheya. Ndee halfere tosokere «wano» ko nden bhuri hulbhinaande kalfe dhen fow e nder ko torotodhen kon Joomi on, wano non fellitee wonde hidhon huutorde dhun tigi e nder ngurndan mon dhan.

Alla landaaki on huuwugol ko on waawataa huuwude. Himo habborii on yo on heydhintine e yo on wonu yaafotoobhe wano kanko o woniri non yaafotoodho. Ko sariya giggol ngol non, ko yo on wuuran hoore mon, kono ko yo on wuuran kadi bheya, hay fii bhen tigi handaa e mun. Junuubaaji mon dhin fow yaafaama, awa yaafanee aybhe mon bhen bonnereeji mabbhe dhin fow e ellaaji mabbhe dhi bhe wadhi on dhin fow laabiiji heewudhi, wano Ben mon wondho on ka kammu yaaforani on non.

TORAARE: Yaa an Baaba laabhudho, men jarnii ma, men mawninii ma men weltike sabu Ruuhu maa on, bhayru a yaafanto bhen tuuboobhe bonnereeji mun, sabu mayde Bhiddho maa yidhaadho on ka hoore leggal altindiraangal. Medhen sujjude yeeso giggol maa ngol, medhen dhabbhude mo dhun yi’ora ka nder ngurndan amen. Medhen etaade no men barkinira aybhe amen bhen wano barkinirtaa men non. Wallito men no men yaaforana bhe ellaaji mabbhe dhin wano an yaaforandhaa men non sabu giggol maa ngol.

LANDAL:

  1. Ko gundooji hondhi wondi e toraare fii yaafuyee on?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 09:56 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)