Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- Matthew - 068 (The Lord’s Prayer)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 2 - Fii waaju e golle Almasiihu on Jaliilu (Matta 5:1 - 18:35)
A - Fii waaju ngun ka hoore fello: Fii sariya teddudho on ka laamu kammu ngun (Matta 5:1 - 7:27) -- Fii no maakuuji Almasiihu on dhin mottindiriraa non ka aranun
2. Fii ko waddhii en kon telenma Alla (Matta 6:1-18)

c) Fii no Joomi on tindiniri no juulirtee non (Matta 6:9-13)


MATTA 6:13
13 Wota a naadu men e jarrabuyee, kono jattin men Bondho on. …

Baaba wondho on ka kammu dhaynataa hay gooto, o jarribotaako kadi hay gooto, bhayru giggol makko laabhungol ngol hisinay en, ngol mulataa en. Kono si goddho e faybhe makko bhen jaabaaki ko Ruuhu-Seniidho on huuwata kon e ko o felata en kon e nder ngurndan men dhan fii no laabhiren e no wondiren e goonga e giggol, hara hidhen sattinii e hidhen mawnintinii, onsay Alla jabhay on bondho yana e nder junuubu e hersa. Haray o jabhii wonde o alda e ko moyyhi, kono ko o tuunudho e bondho gila e cukaaku makko. Himo wullude, o tuuba, himo yiltaade ka Ben makko o jeeja mo yo o yaafano mo. Himo toraade mo yo o wattitu mo, o labbhina.

Ben mon no faalaa waylude on e mbaadi makko ndin. Almasiihu on okkii on innde makko nden. O noddirii on «almasiiyaajo». Awa, jogoree hoore mon wa aaden maandiniraadho Ruuhu-Seniidho on, wonon laabhubhe ka giggol. Nafitoree weltaare nden e bhuttu ngun e munyal newiingal ngal. Si tawii piiji moyyhi immorde Baabaajo on alaa bhantaade e mon, sabu sattere mon nden, Allaahu on hebhataa feere goo si wonaa newnugol yo jarribande nden hewtir on nawnaare e angal tama’u e bone. O donkinay on fii no hettiron hakkil e no tuubiron, o ardoo on no dhabbhiron kisiyee makko on e laabhal ngal rewrude e bawgal makko ngal.

Si tawii hidhon toranaade hoore mon e bheya yimbhe gomdhinbhe hedditiibhe no tuubiron kesun e no hebhiron doole no dartoron ndarndeeji dhin e no dadhiron huuwugol ko boni, on dhabbhiday heydhintineede e labbhineede bhernde. Puulusa bhawto sifaade no jogortedhen feewubhe ka bhatakuru nabhanaandu haa e bhe Roomu bhen, no fensiti ko laabhi poy no ruuhu gomdhinbhe bhen laabhinirtee e no o heydhintinirtee. Gomdhinbhe bhen no haani okkitirde bhalli mun dhin wa sadaka wurdho laabhudho weloowo Alla (Roomu 12:1-2). Ka haqiiqa, ko on haanaabhe kadi wurteede ko fii Alla no faalaa labbhinde on. Ruuhu-Seniidho on wakkilinay on soono kala no bugitoron ganyaneendi mon hawniindi ndin e no sertiron e mayri, o hebbinira on giggol makko newiingol ngol immorde Alla.

Ndarndeeji sutiidhi en dhin no dhuudhi bhayru filmuuji dhin e jeyngal ngal maadhun pibilisiteeji dhin e defte dhen e conci dhin e ngurndan dhan fow no sonkude dartoo laabhal Alla ngal. No miijooji bondhi dhin yeddiri non yamirooje Alla dhen, ko ka bhernde iwi. En fow hidhen haani toraade fii no dadhiren ndarndeeji dhin. Wano non tororen ndee tornde hoore hakkil, gomdhinen ko wonudhen e wowlude kon nde hidhen toroo. Ndarndeeji dhin ko faalaa ko yeddingol en muydhe Alla dhen e sendugol en e ahadi makko ndin e jokkingol en ngurndan woddhitiidhan Alla.

Almasiiyaabhe bhen no sebhitanii yanugol e jarrabuyeeji dartiidhi dhin almasiiyaabhe bhen. Kala hedhiidho Linjiila on, gomdhi faamay fii bawgal makko ngal, kono si tawii o alaa e huuwirde giggol Alla ngol e tindinoore Ruuhu Joomi on, haray himo sattinde bhernde makko. Ko dhun wadhi si e oo saa’i hande yeddubhe si Alla no woodi no dhuudhi ka leydhe andudhe nafa moyyherereji Ahadi Hindi e Heyri ndin edii ka leydhe dhe nanaali taho fii moyyhere Alla laatiinde nden ka leggal altindiraangal. Wattanee yili fii wota on sattina bherdhe mon dhen liddodhon hito Alla Seniidho on. Hita on liddoo noddaandu ndu Ruuhu makko on noddi on ndun fii wuurugol ngurndan wondudhan e yaafuyee e laabhal e goonga.

Hita on sikka ko on dolnubhe e jogiibhe hakkil e moyyhubhe, bhayru en fow ko en majjubhe e lo’ubhe e bonbhe si ko ka bannhe haajuuji ruuhuyankeeji. Qirritanee Ben mon lo’ere mon nden, hooloron bawgal e ballal Almasiihu on tun. Ko wano non Bhiddho Alla on fooliri Ibuliisa fewndo ko o maaki oo maaku dhoo: «Bhiddho on waawataa wadhuhe hay huunde immorde e makko kanko tun.» Mawnintiniidho on yanay e nder pilcol Ibuliisa ngol, kono newiidho on tuubay, o jogoree feewudho e innde Almasiihu on. O yaaray e bawgal Ruuhu Almasiihu on. O tabitay e nokkeeli yaajudhi Joomi makko on haa poomaa, o hiwee yiite jarrabuyeejii dhin e doole niwre mayde nden, bhayru ngurndan Alla dhan wonay e makko.

Hita on miijoo foolude Ibuliisa, bhayru ko en lo’ubhe e bhe alaa doole yeeso malaa’ikaajo ndaygu folnaadho on. Ibuliisa no «hecci» on e himo andi noone pilci e penaale e jarrabuyeeji fow. Toree Almasiihu on, on fooludho mayde nden e ibuliisa fii ko o wadhi on kon gollidoobhe e makko fii polgal ngal. On mo gomdhii annabi Iisaa ko sengo Fooludho on o wontirta. Ko kano woni suudhorde men nden, en hebhataa jam bhaawo makko. Almasiihu on ko «bondho on» noddirta ibuliisa bhayru ko on woni bhundu bonki kin. Ko bone e jiibholdu tun o addata. Aduna on no tumbii e nder tippiro wongo ngon hakkunde Baaba wondho on ka kammu e bondho on, hakkunde ko moyyhi kon e ko boni kon. Halfere aranere nde Joomi on huutori nden ka toraare ko «Baaba» e nde o sakkitori nden ko «bondho on». Hidhon haani kadi subhaade hakkune kalfe dhidhi yaltintindhe jikku mawdho Alla on e jikku ganyo makko on. Ko sengo honto wontirdhon?

Dhabbhee no jattiniredhon e juudhe bawgal Ibuliisa dhaynoowo on. Ko bhuri dhun, toranee yimbhe bhen fow no bhe jattiniree laamu nibhe dhen e no bhe naatira ka laamu bheynguure Alla nden. Ko Almasiihu on woni jattinoowo dolnudho on. O sottay Mofte makko dhen e juudhe bawgal nibhe dhen, hara dhen mofte no toroo mo jeeja. Toree Ruuhu-Seniidho on yo o hebbinir yibbhe mon bhen giggol laabhungol ko fii bhaawo Ruuhu-Seniidho on hay huunde e ko moyyhi bhe waawataa huuwude.

Nde Almasiihu on artoyta wondude e mangu makko ngun fow, en dogoyay ka makko hoore hidhen weltii bhayru yeeso makko doole Ibuliisa dhen ko wayliteede sakkitorta. Ko fii huunde sendindirtaa on e giggol Alla ngol, woni mayde nden maa junuubu on maa jarrabuyeeji dhin. E nder nden tornde dhon, hidhen catii yo Almasiihu on aru ko bhooyaa fii sincugol laamu Ben makko ngun no yi’orta, o fennyina mangu makko ngun. Battane mun, ko julde Joomi on dhabbhi ko bhannugol en ka laamu Ben makko ka kammu, on fooloowo doole bonandhe en dhen fow.

TORAARE: Yaa an Baaba wondho ka kammu, medhen sujjande ma sabu giggol maa ngol e kisiyee Bhiddho maa yidhaadho on e bawgal Ruuhu-Seniidho maadha on. Waylu bherdhe amen yeddaydhe dhen, labbhinaa men no timmiri. Hebbinir men moyyhereeji maa dhin fii wota men wonu bhe boneeji Ibuliisa dhin yani e hoore mun. Ko men lo’ubhe e bhe aldaa e nafa e nder tippiro laabhugo ngon, kono Ruuhu maa Seniidho on rindhinay men, jattina men kaso ibuliisa ngon o naada men ka laamu giggol maa no men wonira tawaabhe e ko fooludhaa kon bondho on.

LANDAL:

  1. Ko honno jattinirte dhen e juudhe bondho on e nder ngurndan men dhan?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 09:57 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)