Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- John - 067 (Jesus is the Good Shepherd)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula? -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

DAMAL 2 - Ndaygu ngun no jalbude ka nibhe (Yuuhanna 5:1 - 11:54)
C - Fii yaadu Iisaa sakkitiindu ndun Yerusalaam (Yuuhanna 7:1 - 11:54) Fii ko sendindiri kon nibhe dhen e ndaygu ngun
3. Fii Ngaynaako Moƴƴo on (Yuuhanna 10:1–39)

c) Fii ko Iisaa woni kon Ngaynaako Moƴƴo on (Yuuhanna 10:11–21)


YUUHANNA 10:11-13
11 Ko min woni Ngaynaako Moƴƴo on, ko fii ngaynaako moƴƴo on okkitiray ngurnɗan mun ɗan fii baali mun ɗin. 12 Kono wonaa faggiroowo fii njoddi on woni ngaynaako on, wonaa on jeyi baali ɗin. No onɗon yi’iri saafaanɗu no ara, o accay ɗon baali ɗin, o doga, saafaandu ndun ukkoo e majji, saakita ɗi. 13 Ko on neɗɗo waɗirta ɗun ko fii ko njoddi wonani mo e ɗen golle, o haajetaake e ɗin baali.

Alla ronditike e dow muɲal lamɓe ɓen, e annabaaɓe fenaaɗeeɓe ɓen e hooreeɓe diina janfotooɓe ɓen, o aynii jamaa makko lancitorɗo on wa baali ɗi alaa ngaynaako. Ko non o imminirani en Almasiihu on, kanko Ngaynaako Moƴƴo on. Ko kanko maaki ɗun ɗoo: «E hino lan, Lanɗo tigi-tigiijo on, Yottinoowo sadaka on e Annabaajo on wondude e feɲɲinande sakkitiinde nden.» Rewrude e Almasiihu on, hiɗen sutii ka golle ngaynaakoyaagal ɗen fow mottidiraa. Himo waawi wi’ude: «Aree e an, on fow, yo rondiiɓe ko teddi haa ronki, mi fowtina on.» Mi waɗataa on e nder njaggu, kono mi njattinay on ngurndan wonduɗan e tindinoore ɓoyliinde wondude e kala bone.

Seedee fii ko o woni kon Ngaynaako Moƴƴo on ko ko o anniyii kon gila ka fuɗɗoode okkitirgol ngurndan makko ɗan fii baali ɗin. O okkitiraali tun ɓandu makko ndun, kono o okkii hoore makko tigi, wonkii e ruuhu, fii kisiyee wuro Alla ngon. O gollii golle sattuɗe gila ka saa’i arano ko o kurkaniii taalibaaɓe ɓen. Ko mayde makko nden woni meetelol ngurndan ɗan o okkitiri ɗan. Anditee wonde Iisaa wuuraaali fii makko tun, o maayiraali kadi sabu ɗun. Ko fii mon o wuurani e ko fii mon o maayani.

Ngaynaakooɓe ɓe aldaa e sella-finde ɓen weeɓitaama e kene, fewndo ka ɓe fotti ɗon e bone ɗen, ɓe dogi, ɓe suuɗii, ko fii maɓɓe tun aanini ɓe. Ɓe accitay baali ɗin e juuɗe caapaali arayɗi ɗin non pellet on saa’i. Hinaa ɓe kulle, kono ko wano non ɓe woni e wuurirde; ko Ibuliisa woni ben maɓɓe. Wano saafaandu aranuru ndun non, ko Ibuliisa faalaa ko seekitugol. Yanande makko nden no wondi e ƴoyre, ko cukkotooɗo tampinoowo e waroowo. Ko jarribande ɗaatude e penaale moolanaaɗe o arirta. Ngaynaakoɓe ɓen haanaa jaɓude maa ɓe ronka humpitaade fii jande fenaande huutoraynde nden giggol ngol ko ɓe buumitora. Kono tippude e giggol ngol, hiɗen haani dartanaade goonga on e fee huutorgol faamu e cataare si tawii hiɗen hatonjini. Ngurndan Almasiihu on ɗan no holli wonde hari soono kala himo cippirde e ruuhuujhi Ibuliisa ɗin. Rewrude e giggol ngol, himo feɲɲinande jiyaaɓe makko ɓen goonga on no ɓe kurkorana wuro ngon e nder wakkilaare, ɓe danda ngo ko ruuhuuji ɗi Ibuliisa ɗin yanata kon e maggo. Ko safaandu welaandu ndun faalaa kon no e kene: rewrude e tooɲe bonɗe e cukkanɗe tiiɗuɗe, himo faalaa lancude mofte Alla ɗen. Hara hiɗon ɗaɓɓude no kurkoranon e no teddiniron jamaa Alla on? Andee wonde ɗun adday cippiro, e tampere e sadakaaji. Ɗun yaadaa few e geɓal kala e mbeleeɗe fii fowtaare kan haaletaake.

YUUHANNA 10:14-15
14 Ko min woni Ngaynaako Moƴƴo on. Miɗo andi baali an ɗin, awa kadi baali an ɗin no andinmi, 15 wano Baabaajo on andirimmi non e wano mi andiri Baabaajo on non, awa kadi mi okkitiray ngurndan an ɗan fii baali an ɗin.

Almasiihu on tentini wonde ko kanko woni Ngaynaako mo alaa sifa on. En waawataa dankaade wuro ngon no haaniri non, sabu en andaa tigi gaɲo on maa miijooji baali ɗin. En andaa ko honno ardorten ɗi ka faggorde ka hecciɗi ɗon. Almasiihu on no andi innɗe men ɗen mo kala e men, kaɲun e ko feƴƴinɗen kon e miijooji men ɗin e ko saatanii en kon jango.

Iisaa suɓii baali makko ɗin o yeɗi ɗi ɗokkal no ɗi andira mo. E nder ko ɗi ekkitotoo kon no ɗi andira mo, hiɗi landaade ko haɗi o bugitooɗi. Ko o woni kon yeeso maɓɓe no feɲɲini palji maɓɓe ɗin. Nden fottande tiiɗini giggol maɓɓe ngol, ɗun addi yo ɓe ɓurtu heɓude andital ka nder ahadi poomayankeeri.

Kon ko Iisaa e wuro ngon andindiri hinaa samakala hinaa kadi ko iwi e oo aduna, kono ko dokkal Ruuhu on, sabu hiɗen rentiri mo wano o rentiri non Baabaajo on, e wano Baabaajo on andiri non Ɓiɗɗo on. Ko tawi kon Iisayankeejo kala no hendaade e juuɗe Ruuhu feɲɲinande goonga wonɗo e Almasiihu on immorde ka Alla ko gundoo mo firtaaka non taho. Ruuhu Alla on no tabiti e wuro makko ngon, himo faggude ɓe. Hay gooto yejjitaaka.

YUUHANNA 10:16
16 Miɗo mari baali goo kadi ɗi tawaaka e oo kula ɗoo. Ɗin kadi bee si mi addu ɗi, ɗi nana hawa an kan, ɗi wona wuro wooto, ɗi wona e ngaynaako gooto.

Almasiihu on hinaa fii leɲol gootol maayani, kono ko fii fow. O hisini murtuɓe ɓen ka ahadi hindi, o hisini kadi men yimɓe bomɓe iwuɓe ɓen e leƴƴi ɗin fow. O hiitii wonde mayde makko nden sottay baali ɗuuɗuɗi e nder aduna on. Hay gooto waawataa arande hoore mun ka Alla; fow no hatonjini e ardotooɗo, e maanaa Ngaynaako Moƴƴo on. On le ko Almasiihu on. Ko kanko tigi woni lanɗo laamiiɗo on leƴƴi ɗin e yimɓe ɓen. Ko daaluyee makko on o ardorta en ardande ruuhuyankeere makko nden. Ko wano baali ɗin anditirta non hawa ngaynaako majji on tigi, ko wano non yimɓe eɓɓidanaaɓe ɓen nanirta hawa Almasiihu on kan, ɓe fewta e makko. E fee Almasiihu on, humondiral kesal huuhuyankewal immike mottidirayngal suɓaaɓe ɓen ka ahadi hindi e ruttiiɓe ɓen e nder leƴƴi ɗin fow. Ko yimɓe ɓen ka Ahadi Heyri woni hande ko tawaa e wuro Alla ngon, wondude e Iisaa wa Ngaynaako on. Kala ɓen heɗotooɓe Linjiila e nder weltaare, gomɗini Almasiihu on, on Ɓiɗɗo Alla on, ko tawdaaɓe e Moftal tigi-tigiwal ngal, hay si tawii ko e juulirɗe sertuɗe ɓe mottodirta. Ko Ruuhu gooto jogiɗen e Joomiraaɗo gooto e Baaba gooto. On Ruuhu jippoto e hoore laɓɓiniraaɓe ɓen fow ƴiiƴan Almasiihu on ɗan. Humodiral wuro ngon e Almasiihu on no mawni ɓuri ko miijotoɗen kon, mottodiral baali iwuɗi ɗin e leƴƴi ɗin fow. Ngaynaako Moƴƴo on aray kanko tigi o ardoo taalibaaɓe makko selluɓe-finde ɓen ka mangural. Onsay wuro ngon wonta wooto e ngaynaako gooto. Kono hande, on etiiɗo sincugol moftal e fee huutorgol aalaaji iwuɗi e juuɗe neɗɗanke hara ko weltingol aduna on o woni e ɗaɓɓude no saatii yanude e nder pilci saafaandu moolanaandu ndun, on wonɗo e etaade no o yiilira gite wuro ngon e ko ɗe fewti kon e Ngaynaako on. En waawataa non ɓadodirde si tawii en ɓadodiraa e Almasiihu on.

YUUHANNA 10:17-18
17 Baabaajo on no yiɗi lan, ko fii mi okkitiray ngurndan an ɗan, mi hettitoya ɗan kadi. 18 Hay gooto sortataa ɗan e an, kono ko min tigi okkitirta ɗan. Miɗo mari bawgal okkitirgol ɗan e bawgal hettugol ɗan. Ɗun ko yamiroore nde mi heɓiri Ben an non.

Meɗen gomɗini wonde Alla ko giggol, himo yiɗi Ɓiɗɗo makko on giggol ngol taƴataa. Sabu kanko Iisaa himo waɗude soono woo ko welata Ben makko kon. Ko welata kon tigi Alla, ko leggal altidiraangal ngal. Ko mayde Almasiihu on nden woni eɓɓoore Alla nden. Ko laawol gootol wuro ngon hisinirtee sabu junuubu on: sottande nden e laɓɓinande nden rewrude e ƴiiƴan Baalun kun.

Mayde e ummutal Iisaa ngal ko maandeeji hawniiɗi moolanaaɗi non; o wi’i wonde o maayay fii no wuuriren. O okkitiraali hoore makko e nder karhegol, kono ko anniye o waɗiri ɗun, sabu himo faalanoo sottugol junuubankeeɓe ɓen. Ko kanko woni giggol tigi-tigiwol ngol. Ben makko halfinii mo bawgal ngal fii hisingol aduna on, e fii hettitugol ngurndan makko ɗan kadi. Gooto waawataano haɗude timmoode polgal Almasiihu on ngal ka leggal altidiraangal. Ibuliisa e yimɓe makko ɓen no etaade no ɓe bonnira ngal kuugal sottirngal makko; kono on neɗɗo bonɗo foolaamaa yeeso giggol tiiɗungol Almasiihu on ngol. Wonaa Qayaafa maa Pilaatu, maa goɗɗo goo woo karhi mo haa o maayi; o suɓi maayude. O dogaali ko o yi’i saafaandu ndun no ɓadoo mo, ko kanko okkitiri hoore makko fii hisingol en. Ko ɗun wonunoo timmoode muyɗe Alla ɗen. Ka hoore leggal, Iisaa heɓi polgal e nder cippiro waɗungo ngon hakkunde kammuuli ɗin e jahannama on. Gila nden ɲannde, wuro ngon no fodaa ko maraa notiraaɗun ƴiiƴan Baalun kun. Iisaa ardoto en ka mangu makko rewrude e ndarndeeji ɗin e satteedeeji ɗin.

YUUHANNA 10:19-21
19 Sabu ɗin konguɗi, yeddondiral waɗi hakkunde Yahuudiyankeeɓe ɓen kadi. 20 Buy e maɓɓe tawi no wi’a: Jinna no e oo. Oo ko feetuɗo. Ko fii honɗun heɗantoɗon mo? 21 Tawi ɓeya ɓen kadi no wi’a: Ɗiii konguɗi hinaa ɗi mo jinna. E hara jinnaawii no waawi wuntinde bumɓe?

Tefooɓe ɓen monii ko ɓe nani Iisaa no ƴettira hooreeɓe ɓen wa wujjooɓe e gollanooɓe Ibuliisa; tentinii ko ɓe nani Iisaa no hollitora wa Ngaynaako Moƴƴo on, ko ɓuri ɗun Ngaynaako leƴƴi ɗin fow – toɓɓere hoynde gacce ka Yahuudiyankeeɓe ɓen. Hiɓe ƴettitori wa suɓaaɓe Alla ɓen. Ɓe tooɲi mo ɓe wi’i himo wondi e jinna, ko o feetuɗo, ɓe monii. Feƴƴooɓe ɓurɓe ɓen jaɓi ɗun. Jamaa on immanii Iisaa, sabu jandeeji makko ɗin no yawti faamu maɓɓe ngun.

Ɗun-le non, woɓɓe e heɗotooɓe ɓen goo suusi ɓangingol yeeso yimɓe ɓen ko ɓe nani kon hito Alla ngon e nder konguɗi Iisaa ɗin. Hari konguɗi makko ɗin lelliraaka firo, kono hiɗi wondi e bawgal. Hari o yaafaninoke bunɗo on junuubaaji on ɗin. Ko Iisaa aɲaa kon ɓeydii e nder jamaa on, ka tawi ɗon giggol makko ngol no tutaade ka nder ɓerɗe yimɓe feewuɓe ɓen. Soono woo Iisaa no ardaade e himo ardora no newori wuro ngon e fee Ruuhu on haa e nokkuure holniinde.

TORAARE: Iisaa Joomiraaɗo, Ngaynaako baali ɗin on, a bugitaaki baali mettuɗi fii ɗin, kono a ɗaɓɓitii haa yiituɗaa ɗi, yeɗuɗaa ɗi ngurndan ɗan. Yaafano men junuubaaji amen ɗin. Men weltanike ma fii ko yeɗuɗaa men kon Ruuhu okkoowo on gandal ngal no men andire wano andirɗaa non Baabaajo on. Hiɗa andi innɗe amen ɗen, a yejjitataa men. Hiɗa ayni taalibaaɓe maa ɓen fow. Suɓo e nder leƴƴi ɗin heɗotooɓe ɓen, noddaa ɓe. dandu men bone ɗii caapaali weelaaɗi.

LANDAL:

  1. Ko honno Iisaa wontiri Ngaynaako Moƴƴo on?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 11:38 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)