Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Yoruba":
Home -- Yoruba -- Matthew - 185 (Jesus Cleanses the Temple)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- Peul? -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- YORUBA

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTEU - Ronupiwada, Nitori Ijoba Kristi Ku Si Dede!
Awọn ẹkọ-ẹkọ ninu Ihinrere Kristi gẹgẹbi Matteu
APA 4 - ISE-IRANSE IKEHIN JESU NI JERUSALEMU (Matteu 21:1 - 25:46)
A - EDE AIYEDE NINU TEMPILI (Matteu 21:1 - 22:46)

2. Jesu Fọ Tẹmpili mọ́ (Matteu 21:10-17)


MATTEU 21:10-13
10 Nigbati o si de Jerusalemu, gbogbo ilu mì titi, wipe, Tani eyi? 11 Nitorina ijọ enia wipe, Eyi ni Jesu, woli na lati Nasareti ti Galili. 12 Nígbà náà ni Jésù wọ inú tẹ́ templepìlì Ọlọ́run lọ ó sì lé gbogbo àwọn tí ń rà tí wọ́n sì ń tà nínú tẹ́ templepìlì jáde, ó sì bì tábìlì àwọn olùpààrọ̀ owó nù àti ìjókòó àwọn tí ń ta àdàbà. 13 O si wi fun wọn pe, A ti kọwe rẹ̀ pe, Ile adura ni a o ma pe ile mi, ṣugbọn ẹyin ti sọ ọ di ‘iho ole.’”
(Marku 11: 15-19, Luku 19:45) 48, Johanu 2: 13-16, Jerimaya 7:11)

Lẹhin ti Kristi ti wọ Jerusalẹmu, Oun ko lọ si banki, si kootu ẹsin, si balogun ilu, tabi si balogun ologun Romu. O wọ inu tẹmpili Ọlọrun lati gbadura ati sin Ọlọrun, ẹniti o jẹ aarin gbogbo awujọ ti o dara. Jesu wa sinu tẹmpili, nitori ijọba Rẹ jẹ ti ẹmi ati “kii ṣe ti agbaye yii.” Ti Oluwa ko ba ṣe akoso nipa Ẹmi Rẹ ni awọn ọfiisi, awọn ile, awọn ile -iṣẹ, ati awọn ile -iwe, ẹmi idanwo pẹlu awọn irọ, ẹtan, ati aimọ yoo bori.

Pupọ ninu awọn ọmọlẹhin Jesu pe ni Woli ara Nasareti ti Galili. Botilẹjẹpe wọn ko mọ pe Oun ni Kristi ti a ṣeleri, Ọmọ Ọlọrun alãye, wọn loye agbara, aṣẹ, ati ifẹ Rẹ. Awọn ọmọ -ẹhin beere lọwọ ara wọn pe, “Ohun rere kan ha le ti Nasareti jade bi?” Agbegbe oke nla yẹn ni orukọ buburu nitori awọn adigunjale opopona rẹ ati olugbe adalu aṣa. Awọn ara ilu ṣe iyalẹnu, “Tani eyi ti o gun kẹtẹkẹtẹ?”

Kristi rii pe tẹmpili ti yipada si ọja nibiti a ti ta awọn ẹru ati awọn ọja. Ọkàn awọn eniyan naa ṣofo ti itara fun Ọlọrun. Wọn nifẹ lati ta awọn ẹranko fun irubọ, yiyipada owo fun isanwo awọn idiyele si tẹmpili, ati rira awọn aṣọ igbadun ati awọn turari. Nitori naa, ijọsin Ọlọrun ni ẹmi ati otitọ parẹ. Awọn ero awọn olujọsin naa dojukọ owo, awọn iṣoro, ati awọn ainifokanbalẹ. Iye awọn ti wọn sọ Ọlọrun di mimọ nitootọ ninu ọkan wọn dinku.

Ilokulo ti wọn ṣe pẹlu rira, tita, ati iyipada owo ni tẹmpili. Awọn nkan t’olofin, eyiti a ṣe ni ibi ti ko tọ ni akoko ti ko tọ, le di ohun ẹlẹṣẹ. Ni ọran yii, iṣẹ ṣiṣe ti yoo jẹ itẹwọgba patapata ni ibomiran ni ọjọ miiran ti sọ ibi mimọ di alaimọ o si sọ ọjọ isimi di alaimọ.

Rira, tita, ati yiyipada owo ni itanra ti jije fun awọn idi ti ẹmi. Wọn ta awọn ẹranko fun irubọ, lati ṣe iranlọwọ fun awọn ti o le ni irọrun mu owo wọn pẹlu wọn ju awọn ẹranko wọn lọ. Wọn yi owo pada fun awọn ti o fẹ lo idaji ṣekeli bi owo irapada. Nkan wọnyi ti kọja fun iṣẹ ode ti ile Ọlọrun; sibẹ Kristi ko gba laaye.

Iwa ibajẹ nla ati ilokulo wa sinu ile ijọsin nipasẹ awọn iṣe ti awọn ti “ere wọn jẹ iwa -bi -Ọlọrun,” iyẹn ni, ere aye ni ibi -afẹde wọn ti o ga julọ. Awọn eniyan wọnyi ṣẹda iwa -bi -Ọlọrun eke kan bi ọna wọn si ere aye. Pọọlu sọ pe, “Lọ kuro lọdọ iru wọn” (1 Timotiu 6: 5).

Nigbati Kristi wa sinu tẹmpili (ibugbe Ọlọrun), O sọ di mimọ lẹsẹkẹsẹ. Eniyan le ṣe atunṣe nikan nipasẹ igbagbọ tuntun. Kii ṣe eto -ọrọ aje ti o kọ orilẹ -ede naa, ṣugbọn igbagbọ. Gbadura si Oluwa lati tun agbegbe rẹ ṣe. Njẹ o mọ ibiti atunṣe yii gbọdọ bẹrẹ? O gbọdọ bẹrẹ pẹlu rẹ.

Ni sisọ asọtẹlẹ asọtẹlẹ (Isaiah 56: 7), Kristi ṣalaye ohun ti a ṣe apẹrẹ tẹmpili Ọlọrun lati jẹ: “Ile adura ni a o ma pe ile mi.”

Ile irubọ yẹ ki o jẹ ile adura. Kii ṣe ibi ijọsin nikan, ṣugbọn tun jẹ alabọde rẹ. Nitorinaa, awọn adura ti a ṣe ni tabi si ile yẹn ni ileri gbigba kan pato (2 Kronika 6:21). Kristi funni ni ẹri iwe -mimọ nipa bawo ni wọn ti ṣe tẹmpili ni ilokulo ti wọn si yi ero inu rẹ jẹ. “Ẹ ti sọ ọ́ di ihò àwọn olè.” (Jeremiah 7:11), “Njẹ ile yii ti di iho awọn ọlọsà ni oju rẹ bi?” Ile adura di iho awọn ọlọsà nitori awọn iṣe iyanjẹ ni rira ati tita. Awọn ọja ni tẹmpili ja Ọlọrun ni ọla ti ọla Rẹ, ohun buruju lati ṣe (Malaki 3: 8). Botilẹjẹpe awọn alufaa ngbe daradara lati awọn ọrẹ ti a mu wa si pẹpẹ, wọn ko ni itẹlọrun. Wọn wa awọn ọna miiran lati fun owo kuro ninu awọn eniyan. Kristi pe wọn ni olè, nitori wọn fi agbara mu ohun ti kii ṣe ti wọn.

Kini awọn itara ati ijosin ti ọkan rẹ? Ṣe o nifẹ Kristi pẹlu gbogbo ọkan rẹ? Njẹ o tẹtisi si Ọrọ Ọlọrun bi? Kini koko ti rilara inu rẹ? Awọn nkan wo ni o gba ọ lakoko ọjọ? Njẹ Baba ọrun ni gbogbo rẹ fun ọ bi? Maṣe jẹ ki ifẹ owo jọba lori ọkan rẹ. Ti o ba ṣe, ọkan rẹ yoo di iho awọn ọlọsà ti o kun fun ikorira, ojukokoro, ati aimọ. Njẹ Ẹmi Ọlọrun ngbe inu rẹ bi? Ṣe o jẹ tẹmpili mimọ ti Ọlọrun?

ADURA: Halleluyah, Ọba Ọrun, Iwọ wa si awọn eniyan Rẹ, ṣugbọn awọn eniyan Rẹ ko mọ Ọ. Ti o dara julọ ninu wọn gba Ọ pẹlu idunnu ati ayọ. Iwọ ti wẹ tẹmpili ni akọkọ ki gbogbo eniyan le jọsin Baba ọrun kii ṣe mammoni. Dariji wa ti a ko ba gba Ọ nigba akọkọ ti Ẹmi Mimọ Rẹ kan. A bẹ Ọ lati wẹ ọkan wa mọ kuro ninu gbogbo ero aimọ tabi ifẹ fun owo ki awọn ọkan wa le di tẹmpili mimọ Rẹ lailai.

IBEERE:

  1. Kí nìdí tí Kristi fi fọ tẹ́mpìlì Ọlọ́run mọ́ lẹ́sẹ̀kẹsẹ̀ tó ti wọ Jerúsálẹ́mù?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on February 16, 2022, at 03:38 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)