Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- John - 075 (The Jewish council sentences Jesus to death)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula? -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

DAMAL 2 - Ndaygu ngun no jalbude ka nibhe (Yuuhanna 5:1 - 11:54)
C - Fii yaadu Iisaa sakkitiindu ndun Yerusalaam (Yuuhanna 7:1 - 11:54) Fii ko sendindiri kon nibhe dhen e ndaygu ngun
4. Fii no Laazaru wurnintiniraa non e battane mun ɗen (Yuuhanna 10:40 – 11:54)

ɗ) Fii ko dental fewjooɓe ɓen happani kon Iisaa yo o ware (Yuuhanna 11:45-54)


YUUHANNA 11:45
45 Onsay ɓay buy e Yahuudiyankeeɓe arnooɓe ka Mariyama ɓen yi’ii ko Iisaa waɗi kon, ɓe gomɗini mo.

Laazaru wuuri kadi ɗimmun ɓawto o maayude. O ɲaami, o yari o haali. Yimɓe ɓen yi’uno mo himo wuuri ka hoore laawol e ka suudu. Yogaaɓe nhalɗuno fii mangu mawngu ngu Almasiihu on wondi ngun e mun, ɓe anditi wondema ko kanko woni Almasiihu on e Ɓiɗɗo Alla jom ngurndan ɗan. Wano non, taalibaaɓe ɓen ɓeydii, yimɓe ɓen no doga ka suudu Mariyama fii yi’ugol Iisaa e Laazaru.

YUUHANNA 11:46-48
46 Kono woɓɓe e maɓɓe yahi tawoyi Fariisiyaaɓe ɓen, andini ɓen ko Iisaa waɗi kon. 47 Onsay hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓen e Fariisiyaaɓe ɓen mottindiri dental fewjooɓe ɓen, ɓe wi’i: Ko honɗun waɗeten? Ko fii oo neɗɗo no waɗude maandeeji hawniiɗi buy. 48 Si en accii o jokkirii nii, fow gomɗinay mo, awa kadi Roomiyankooɓe ɓen aroyay jatta nokkuure men hormorde nden e jamaa men on.

Woɓɓe e tawanooɓe ɓen ko on kaawake waɗi hawji yahugol fillanoo ɗun ko yawi Fariisiyaaɓe ɓen. Hari haa jooni ɓe gomɗinaali. Ko ɲaawoore maɓɓe nden yaltintinaa ka misal waɗaangal e «aaden galo on» on mo annabi Ibraahiima jaabinoo wi’i: «Si ɓe heɗaaki Muusaa e annabaaɓe heddiiɓe ɓen, haray ɓe jaɓataa wurteede hay si ɓe immintinanaama goɗɗo e mayɓe ɓen» (Luuka 16:31). Ruuhu Alla on waawataa wattitude ɓerɗe yorirɗe wa kaaƴe saliiɗe ɗen halfinaade e Iisaa, hay si kaawakeeji hawniiɗi ɓurɗi ɗin waɗaama yeeso maɓɓe.

Ka dental fewjooɓe ɓen, Fariisiyaaɓe ɓen hari no jogii darnde tiiɗunde ka nder haajuuji fewtuɗi ɗin diina kan. Wurin, julnooɓe mawɓe ɓen iwtirno ɓaawo maɓɓe e ko ɓen catinoo e mun kon. Yimɓe 70 halfinano no ɓe taskora fii ndun muraadu. Saduusiyaaɓe wi’uɓe ummutal alaa ɓen, jaɓii no moƴƴiri ko dental fewjooɓe ɓen nodditaa kon. Hari tawaaɓe e maggal ɓen no jiɓii ko ɓe waɗa, sabu Iisaa waɗaali junuubu woo holleteeɗo mo o nangiree sabu mun. Kono non, hari findinande nden hakkunde jamaa on, e guluuje guluuje sappo hajjunkeeɓe no arude ka saare fii juldeere yawtaneede nden. E nder yewtereeji waɗunooɗi ɗin yeeso ɗun, tawaaɓe ɓen ka dental nodditi Iisaa on neɗɗo mo ɓe ƴettiri nii, hara hinaa hay aaden Alla maa annabaajo. Ɗun e ko ɓe yeddi mo kon fow, ɓe waawataano ronkude wattangol yili e kaawakeeji hawniiɗi makko tiiɗuɗi ɗin.

E nder fuɗɗagol nyaawoore nden, kulol ngol niɓintini dental fewjooɓe ɓen ngal. Hiɓe huli hita doole laamu roomu ngun wattan yili e ndun muraadu ɓe ukkitoo e mayru. Ko jamaaji ɗin woni kon e mottidirde takko neɗɗo huuwoowo kaawakeeji ɗin wano Almasiihu on huuwirta non, no saatini ka murtaldu immoo. Si ɗun ari e waɗude, Roomiyankeeɓe ɓen no waawa tonhugol naatugol ngol ka juulirde mawnde, wonunde Alla nden. Awa kadi golleeji ɗin ka juulirde mawnde accay kaɲun e sadakaaji ɗin e juulugol ngol e dua’uuji ɗin.

YUUHANNA 11:49-52
49 Onsay goɗɗo e maɓɓe no wi’ee Qayaafa, tawi ko on wonnoo yottinoowo mawɗo sadaka e nden hitaaande ɗon, o wi’i ɓe : Onon on faamaali huunde. 50 Onon on andaa wonde mo moƴƴani yimɓe ɓen ka aaden gooto maaya fii jamaa on, hara jamaa on fow mulaali. 51 Tawi ngol kongol hinaa e makko kanko tigi iwri, kono ko ɓay ko kanko wonnoo yottinoowo mawɗo sadaka e nder nden hitaande ɗon, o hiitii wonde Iisaa no haani maayude fii jamaa Israa’iila on. 52 Ɗun non hinaa fii oo jamaa tun, kono ko fii no fayɓe Alla saakitiiɓe ɓen mottindiriree, wona moftal gootal.

Ɓay ɓe andii wonde mottodiral ngal jiiɓoto woni, yottinoowo mawɗo sadaka on, ɗun ko oo wi’eteeɗo Qayaafa immii, o fuɗɗii yanande jamaa on, o yanani ɓe fii ko ɓe lellira kon gandal e haqqille ko ɓe miijitora. Sabu ko o woni kon hooreejo arano dental fewjooɓe ɓen, himo waawunoo ƴettude haala kan. Ko nebban o maandiniranoo, maande fii laaɓal ngal, kono hari ko o hooreejo liddotooɗo Almasiihu on nun. Himo waawunoo hebbinireede Ruuhu-Seniiɗo on, Alla waawayno yewtirde jamaa on rewrude e makko sabu ko o woni kon hoore jamaa on. Kono hari ko bungooji makko ɗin o jokki, o waɗi faljere. E nder miijagol ngol wonde golle annabayaagal ngal ko e ɗarnde yottinoowo sadaka on, himo ƴettirnoo yimɓe ɓen fow wa majjuɓe.

Ruuhu yewtoowo on rewrude e Qayaafa weeɓitii, sabu ko Ibuliisa wonunoo yewtude e makko, himo faaminde himo hittini ko Alla faalaa kon, kono tigi tigi himo liddaade. Hari hino ɓurannoo moƴƴande jamaa on ka Baalun Alla kun maayana ɓe, no ɓe laawora tikkere Alla nden, ɓe heɓa ngurndan poomayankejan ɗan. Kono haaloowo on lonto Ibuliisa ko weeɓitiri nden eɓɓoore ko sabu laamu nguu oo aduna ngun, ko o wi’i ɗoo: «Yo Iisaa maayu fii no o njattinira en tikkere roomu nden.» Rewrude e ngol kiitol ibuliisa, konguɗi Almasiihu on ɗin hetti goonga, e maanaa ko Ibuliisa woni baaba yogaaɓe e Yaahuudiyankeeɓe ɓen ka bannhe ruuhu, sabu ko kanko woni fenoowo e baaba penaale.

Ɗun e ngon miijo iwungo ka Ibuliisa, Yuuhanna yi’i wonde Qayaafa ko eɓɓoore bonde woni e hollude, ɗun no nandita e ko Alla faalaa kon. Hari Qayaafa no hollirde mayde Iisaa nden wa jattinaynde yimɓe ɓen fow, kono hara o ndaaraali battane konguɗi makko «yawti ɗin keerol». Majjuɗo on ko kanko Qayaafa sabu o gomɗinaano Iisaa, hay si Ruuhu-Seniiɗo on ardike mo yewtugol kongol fii mayde sottaynde nde Iisaa maayata nden. O waawaali faamude firo konguɗi ɗi kanko tigi o yewti ɗin, ɓayru ko liddu mun o faalaa.

Yuuhanna windoowo on linjiila on ƴettiri firo ngol kogol e fee ko kisiyee on wonani kon aduna on fow. Iisaa hinaa fii ittugol junuubaaji jamaa mun on tun o maayani, kono ko fii gomɗinɓe iwuɓe e leƴƴi ɗin fow. Kala ɓen halfinii ɓe e makko ko ɓe fayɓe Alla, sabu e nder ko ɓe hoolii kon Dandoowo on, ɓe hendike ngurndan poomayankejan ɗan wondude e doole makko ɗen e moƴƴereeji makko ɗin.

Gomɗinal men ngal hattaa e ko hisinteɗen kon enen tun, kono hingal ɗaɓɓi kadi no fayɓe Alla ɓen wontira huunde wootere rewrude e Almasiihu on. Ko giggol makko ngol woni maande wondude e doole jokkooɓe ɓen Iisaa e nder aduna on fow. Ko e innde makko taalibaaɓe makko ɓen mottodirta. Si hiɓe humodiri e hoore nden, haray hiɓe jogodiri hakkundeeji maɓɓe. Finee, yahon e makko. En yiitoyay musiɓɓe heewuɓe rewɓe e worɓe tawaaɓe kaɲun kadi e nden ɓeynguure Alla, musidal hiɓɓiingal luggungal ɓuri ngal ngal aduna on.

YUUHANNA 11:53-54
53 Gila nden ɲande ɓe fottani fii warugol mo. 54 Laatii tawi Iisaa jindataa han kadi e kene hakkunde Yahuudiyankeeɓe ɓen. O iwi ɗon, o yahi e leydi kawtirndi e ɗon ndin ka wulaa e saare no wi’ee Efrayiima, o wondi ɗon e taalibaaɓe makko ɓen.

Kon ko Qayaafa hiitii metti woɓɓe e tawaaɓe ɓen ka dental fewjooɓe dartinooɓe ɓen Iisaa, kono ɓurɓe ɗuuɗude ɓen weltii, hiɓe hoolii wonde Alla yewtii rewrude e Qayaafa fii ƴettugol ɲaawoore e hoore oo ɗaynoowo e fii no jamaa on daɗira. E nder nanodiral maɓɓe, dental fewjooɓe ɓen jaɓi nden ɲaawoore e nden tindinoore Qayaafa fii warugol Iisaa. Ɓurɓe nunɗude ɓen etino non no ɓe dartora ɗun, kono ɓe waawaali. Qayaafa ƴoƴuɗo on jaɓinii ɓe ko o eɓɓi kon warugol Iisaa, hara hinaa no andorta fii wota jamaa on murtu.

Iisaa nani fii kan janfa maɓɓe, hara himo faamunoo ɗun rewrude e ko Alla wahayini mo kon. O iwi e ndee nokkuure ka ɲaawirdu dental fewjooɓe ɓen, o yaadi e taalibaaɓe ɓen ka aynde Yurdayniwol hella funnaange ka wi’etee Nabuluusu ɗon, e nder habbagol saa’i sadaka makko on e ummutal makko ngal.

Nokkuure hare nden hari laaɓii jooni. Yeddodiral makko ngal e julnooɓe ɓen gila ka laɓɓintinagol juulirde nden e ko o yeddodiri kon e sariyanke’en gila ɲande o sellinnoo neɗɗo on e ɲalaande fowteteende nden hattii keerol ka ummutal Laazaru ngal. Wano non, hooreeɓe jamaa on ƴettii feere no ɓe warira aaden moƴƴo on no ɓuriri e yaawude.

Ndaygu ngun jalbii ka nder niɓe kono niɓe ɗen jaɓaali ngu.

Musiɗɗo tedduɗo, hara a yi’ii ko Almasiihu on woni kon ndaygu ngun? Hara Linjiila makko on ndaygii ka ruuhu mon, o heyɗintinii ɓernde mon nden? Hara hiɗon jogii ngurnɗan makko poomayankejan ɗan? Hara Ruuhu makko on ardike on e tuubuubuyee on, on qirritike junuubaaji mon ɗin, hara o waɗii e mon gomɗinal no woniron barkinooɓe e laaɓuɓe? Udditee ɓernde mon nden, newnon Ruuhu Almasiihu on pooɗa on, wattee ngurndan mon ɗan e juuɗe makko e fii ko aroyta yeeso kon fii wota on tawtu ayɓe Iisaa ɓen ɲaawididon mon ɲaawoore wootere. Tawtee mojobere taalibaaɓe ɓen, ekkitoɗon no andiron Seniiɗo on no waawiron qirritorde mo wano nii: «Men punnike mangu makko ngun, ngun mangu ngu Ɓiɗɗo bajjo on heɓi e Baabaajo on.»

TORAARE: Yaa an Iisaa-Almasiihu Joomi an, mi jarnii ma fii ko a yeddaali kon goonga on ka bone on saatinoo ɗon; a darjinii soono kala Ben maa wonɗo on ka kammu. Yaafano lan fii gomɗinal an hayfugal ngal e welsidaare an nden. Wallan no mi wuurira soono kala e nder yuɓɓodiral e Baabaajo on, mi kurkano maa ko taƴodirtaa. Yo ngurndan an ɗan darjin fii maa.

LANDAL:

  1. Ko fii honɗun dental fewjooɓe Yahuudiyankeeɓe ɓen warani Iisaa?

 

LANDE – 4

Jangoowo tedduɗo,
hewtinan men jaabaaji 15 feewuɗi e nder ɗii 17 wonuɗi ley ɗoo. Men naɓanay on ko hikki kon e ɗii jandeeji jokkodirɗi.

  1. Ko honno Iisaa jonniri Yahuudiyankeeɓe ɓen seedee holluɗo wondema ɓe wonaa fayɓe Ibraahiima?
  2. Ko piiji Ibuliisa honɗi annabi Iisaa holli en e kene?
  3. Ko fii honɗun Yahuudiyankeeɓe ɓen faaliraa fiɗude Iisaa kaaƴe?
  4. Ko fii honɗun Iisaa sellinani aaden heɓidaaɗo e mbunɗan on?
  5. Ko fii honɗun Yahuudiyankeeɓe ɓen yeddani fii ko heɓidaaɗo e mbunɗan on sellinaaa kon?
  6. Ko honɗun oo suka ari e faamirde seeɗa-seeɗa e nder ko o landaa kon?
  7. Ko honɗun sujjangol Iisaa ngol firi?
  8. Ko honɗun e baraaji Iisaa yeɗi baali ɗin?
  9. Ko honno Iisaa woniri Ngaynaako Moƴƴo on?
  10. Ko honno Almasiihu on ardorta wuro ngon?
  11. Ko honno Iisaa ɓanginiri allankaaku makko ngun?
  12. Ko fii honɗun Iisaa yewtani fii mangu Alla ngun hay si tawii Laazaru maayiino?
  13. Ko fii honɗun Iisaa ardiri e polgal fii njattingol Laazaru?
  14. Hannde, ko honno immintinirte ɗen hakkunde mayɓe ɓen?
  15. Ko fii honɗun ɓernde Iisaa nden aanani e ko fii honɗun o mbojjani?
  16. Ko honno mangu Alla ngun feeɲiri e nder ummutal Laazaru ngal?
  17. Ko fii honɗun dental fewjooɓe Yahuudiyankeeɓe ɓen warani Iisaa?

Windon adereesi mon on no laaɓiri, hara on yejjitaali windugol ɗun no jangorta watton e nder ambuloopu on e ndee innde ɗoo:

Waters of Life (L'Eau de la Vie)
B.P. 600 513
70305 Stuttgart
Allemagne

Internet: www.waters-of-life.net
Internet: www.waters-of-life.org
e-mail: info@waters-of-life.net

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 11:44 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)