Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Peul":
Home -- Peul -- Matthew - 025 (Herod’s Attempt to Kill Jesus)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 1 - Piiji arani dhin ka golle Almasiihu on (Matta 1:1 - 4:25)
A - Fii jibineede annabi Iisaa e paykunyaagal makko ngal (Matta 1:1-2:23)

4. Fii no Heroodu etorii warugol annabi Iisaa non (Matta 2:12-23)


MATTA 2:16-18
16 Ɓay Heroodu yi'ii wonde gandiɗuɓe ɓen janfike mo, o tikki. Onsay o yamiri yo ɓe waroy kala paykun gorun kun duuɓi ɗiɗi maa jaasukun ɗun wonkun e nder Bayti-Lahiimi e koɗoloy takkiikoy ɗon koy, ɗun yaadi e saa'i mo gandiɗuɓe ɓen feɲɲinannoo mo on. 17 Ko nii ko daaliranoo annabi Yeremiiya kon laatori, wonde: 18 Hito nanike ka wi'etee ɗon Raama: wullaandu e sowru tiiɗundu. Tawi ko Raahiilu woni wullude ɓiɓɓe mun ɓen, o jaɓaano yarlineede, ko fii ɓe woodaaka han kadi.

Hari Heroodu no miijii wonde gandidhubhe bhen hulay mo, sabu dhun bhe artay ka makko tuma bhe yiiti paykun kun. Bhay o faamii wonde bhe huuwaali ko o yamiri bhe kon, o monii fota. O nibbhiti, dhun ko ko hebhaynoo mo soono kala.

Heroodu ko mo Eduuma hibboowo yhiiyhan joganinoodho Israa’iilayankeebhe bhen gayngu tiidhungu. Sariyaaji yimbhe bhen e yaasi on danday soono kala paykoy tosokoy koy, kono yhiiyhan makkoy on no hibbeede sabu ndee tikkere bhaleere oo aaden hunnyudho dhoo. Bhayru kanko Heroodu ko o bhannudho duubhi 70, paykun kun kanyun timminaali duubhi dhidhi, e ko bonnere honde bonnata jullere makko laamu nden. Fewndo laamu Heroodu ndun, ko goddho hoolii himo laabhi woo hita o wi’u bone hewtataa mo. Ado sahinbingol faybhe bhen wadhude, o muluno Dental fewjoobhe bhen ngal fow. Hay bhibbhe makko bhen e ko bhen bhantotonoo kon no mettaynoo mo, o waruno bhibbhe makko dhidho worbhe, goddho on no wi’ee Alexandre, oya on no wi’ee Aristobule. Baldhe jowi ado o mayde, o sahinbinno bhibbho makko wi’eteedho on Antipater fii tun no o weltinira mawnintinaare makko nden e hunnyheendi makko ndin. Hari ko o weelaadho yhiiyhan. No o hibbirnoo dhan woo, ko non kadi o bhurtayno landaade yo dhan bheyde hibbeede.

Bhay o humpitike wonde Heroodu waridi nde wootere bhiddho makko on e koya paykoy koy timminaali hay duubhi dhidhi, Awgustu landho mawdho Roomu on ewnii, wi’i: «Wonugol koseeru Heroodu no bhuri wonugol bhiddho makko!» Naamuuji nokkuure nden no tonhani mo warugol koseeji dhin, kono huunde hadhataa mo warugol paykoy koy.

Wobbhe no sikka wonde tampere nde yimbhe Bayti-Lahiimi bhen tampi nden ko nyaawoore fii ko bhe bugitii kon Almasiihu on. Bhen bhen weltaaki fii jibineede Bhiddho Alla on yo wullu fii mayde bhibbhe mabbhe bhen kambhe tigi. Ko humpitidhen kon fow e juudhe bhe Bayti-Lahiimi bhen ko ko tawi kon «kala nanunoobhe ko bhen ngaynaakoobhe yewtaynoo kon wontiri dhun nhalaw» (Luuka 2:18), kono bhe «wernaali» bhe.

Ka aaya sappoo e jeetatabho, Matta no lintude kiitol ngol annabi Yeremiiya hiitii ka 31:15 dhun no yewtunoo fewndo on saa’i fii oo jamaa nanganoodho egginaa nabhaa Baabilon. Wattanee yili fii aaya 17 on, Matta naadii ngol kiitol e fee humindirgol ngol e ko booboobhe bhe bonnaali bhen huunde sahinbinaa kon e ndee nokkuure wi’eteende Bayti-Lahiimi. O wi’aali wonde «fii no laatora», kono o wi’i «ko nii laatori». Ko sendi kon dhin yewtereeji dhidhi hinaa samakala. Si Deftere nden wi’ii «fii no laatora» kon ko hiitanoo, dhun no firi wondema huunde habbanoonde nden ko kayre woni tobbhere moolanaande nde kiitol ngol dhabbhi nden. Kono si Deftere nden wi’i «ko nii laatori» kon ko annabaajo on hiitinoo kon, wano Matta wi’iri non, dhun no firi wonde hinaa huunde wadhunde nden woni tobbhere hittunde nde kiitol ngol dhabbhi nden, kono haray kiitol ngol no yawti huunde wadhude nden.

Yeremiiya no siforii fii Raahiilu, sonnaajo mo annabi Yaaquuba yidhunoo on, ko takko Bayti-Lahiima o wattinaa (Fuddhoode 35:19), wa aaden wulloowo immorde ka yenaande makko. Himo landaade fii faybhe makko bhen maa fii taaniraabhe makko bhen. Bhay o alaa e yi’ude bhe, o jabhaali yarlineede bhayru bhe alaa han kadi ka leydi mabbhe, kono bhe saakitaama sabu tampereeji dhi aybhe mabbhe bhen tampini bhe dhin. Alla fennyinanii Matta no ngol kiitol timmirta non fewndo ko taaniraawo makko on tigi, e maanaa Almasiihu on, dogunoo njaggu ngun e ko Heerodu landho on wari taaniraabhe Raahiilu bhen, dhun ko bhibbhe worbhe hebhubhe bhen fow duubhi dhidhi e ko jaasi dhun.

Ko nhaldhini kon ko ko tawi kon yimbhe Bayti-Lahiimi bhen hoolanooki taariika mo ngaynaakoobhe bhen e gandidhubhe bhen sifanii bhe on, bhe hittinaali fii Iisaa paykun gorun kun. Bhe yahaali bhe sujjana kun. Bhayru bhe gomdhinaali dhin seedeeji hawniidhi wadhudhi, Alla newni yo bhibbhe mabbhe bhen ware.

Ngol kiitol yurmungol wondugol e wullitande no immina miijo yeddoowo fii ko fewti kon Almasiihu on, wano ngoo miijo dhoo: «Hara Almasiihu on no waawi arude e nder oo aduna ka dhen wullitandhe woodi fow, kanko aroowo on fii Fittangol Israa’iila’en gondhi dhin?» Hii-hii, ko annabaabhe bhen fennyinnoo fii dhun, awa Deftere nden no haani laataade. Si en wattanii yili e dhee aayeeje wondhe e ngol kiitol, en yi’ay ka goddhun bheyditaa e ko laatii kon, dhun ko ka wi’aa dhon «gondhi mettudhi» dhin accoyay ka wi’etee dhon Raama, Raahiilu yarlinoyte ko fii «o hendoyto njoddi kuudhe makko dhen… tama’u fii ko aroyta kon» (Yeremiiya 31:16-17). Almasiihu on jibinanaama bhe, dhun yonii ko yarlina bhe fii kon ko bhe jattaa.

Nyaawoore Alla nden e hoore Bayti-Lahiimi hari ko noddaandu Joomi on fii fewtugol e makko, bhe tuuba bhe gomdhina Iisaa-Almasiihu on.

Wano non, Matta no ebbhindirde paykunyaagal annabi Iisaa ngal e no leyhol Yahuudiyankeebhe bhen fuddhori non. Annabi Iisaa yaltirii Misira wano bhe yaltirnoo non Misira. Almasiihu on hebhii polgal ka tawi kambhe bhe hebhaali polgal sabu angal gomdhingol mabbhe. Matta windoowo on ka Linjiila no lannitorde yewtere makko nden piiji feyyhunoodhi dhin ko annabi Iisaa woni paykun e fee tentingol kadi fii fokkitande mawnde nde Almasiihu on fewti e mun nden. Himo lintude Naasirata, ka o adii dhon hodhude e nder leydi Jaliilu ndin. Nden saare jogaaki innde moyyhere few. Hodhubhe bhen e mayre fow ko bhe andaa Alla, jokkoobhe sanamu e wadhoobhe jinaa. Ko dhun wadhi si bhe Yahuuda bhen no yawitii bhee bhe Jaliilu, tentinii non bhe Naasirata bhen «fii no ko daaliranoo annabaabhe bhen kon laatora, wonde: o noddoyte Naasirayankoojo.»

TORAARE: Alla Jom-laabhal, ko a feewudho, hita a donkinan e bhaawo dalilu. Ko mi haanaadho letteede fii ko mi welsidii kon e mawngu maa ngun e ko mi bugitii kon waasidhubhe bhen. Ko bheydii kadi e dhun, mi wattanaali yili e daaluyeeji dhi hiitidhaa dhin. Yurme lan, yrumedhaa leydi amen ndin sabu junuubaaji amen dhin no andaa ka kammu. Wallito men no men anditira e no men jabhira kuudhe amen aaliidhe dhen e hunnyheendi amen ndin. Ardo men no men tuubira e no ruuhu amen on wattitiree. Udditan men gite dhen no men yi’ira sadaka mo Almasiihu on wadhi on, hebbiniraa men giggol maa ngol fii no men jattiniree nyaawoore aroyoore nden.

LANDAL:

  1. Ka lannoode, ko hondhun Alla faalaa e nder donkinandhe dhe o donkinta dhen?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 09:04 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)