Home
Links
Bible Versions
Contact
About us
Impressum
Site Map


WoL AUDIO
WoL CHILDREN


Bible Treasures
Doctrines of Bible
Key Bible Verses


Afrikaans
አማርኛ
عربي
Azərbaycanca
Bahasa Indones.
Basa Jawa
Basa Sunda
Baoulé
বাংলা
Български
Cebuano
Dagbani
Dan
Dioula
Deutsch
Ελληνικά
English
Ewe
Español
فارسی
Français
Gjuha shqipe
հայերեն
한국어
Hausa/هَوُسَا
עברית
हिन्दी
Igbo
ქართული
Kirundi
Kiswahili
Кыргызча
Lingála
മലയാളം
Mëranaw
မြန်မာဘာသာ
नेपाली
日本語
O‘zbek
Peul
Polski
Português
Русский
Srpski/Српски
Soomaaliga
தமிழ்
తెలుగు
ไทย
Tiếng Việt
Türkçe
Twi
Українська
اردو
Uyghur/ئۇيغۇرچه
Wolof
ייִדיש
Yorùbá
中文


ગુજરાતી
Latina
Magyar
Norsk

Home -- Peul -- John - 089 (Christ's farewell peace)
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula? -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe
Jandeeji ka Linjiila no Yuhanna seedorii nonn

DAMAL 3 - Ndaygu ngun no jalbude ka kurunwol sahaabaaSAHAABAAɓe ɓen (Yuuhanna 11:55 - 17:26)
C - Fii waynodiro waɗungo ngon ka suudu dow-dowru (Yuuhanna 14:1-31)

3. Fii Ɓuttu ngu Almasiihu on okkata ngun (Yuuhanna 14:26-31)


YUUHANNA 14:26
26 Kono on Ballo, ɗun ko Ruuhu-Seniiɗo mo Baabaajo on addoyta e innde an on, ko on jannoyta on kala huunde, andintina on kala ko mi wi’unoo on.

Ko hombo waawi wi’ude wondema o faamii ko ɗi konguɗi Almasiihu on fow firi kon? E ko hombo maanditotoo ɗi fow maa o huutora ɗi? Fewndo nafakka Joomiraaɗo on, taalibaaɓe ɓen jiɓii hiɓe miijitaade fii kuugal aaliingal ngal janfotooɗo on waɗi ngal e hiɓe miijitaade fii ko jokkitotoo kon. Ɓe waawaali anditude konguɗi Iisaa ɓurɗi ɗin fewndo ko o waynotonoo ɓe si wonaa Yaayaa.

Iisaa fewti e ko taalibaaɓe ɓen yejjitata kon no yaawiri, himo andi wonde Ruuhu wonduɗo e Goonga on cippoto e maɓɓe fii ndayginangol ɓe e fii heyɗintingol ɓe wano o feɲɲinirani ɓe non. Ko Ruuhu on jokkitoo golle Iisaa ɗen e nder fokkitande wootere e nder ɗaɓɓere wootere. O hiway lo’uɓe ɓen. Hinaa jogiiɓe gandal ɓen maa janguɓe fii gandal faamu ɓen e waawuɓe yewtude ɓen Iisaa suɓii; ko yungotooɓe liƴƴi e ƴantooɓe sagalle e junuubankee heewuɓe fii hersingol gandal jom ganda’en e heewa gande’en e nder aduna on. Baabaajo on seeki ka yurmeende makko o neli Ruuhu makko on haa e lo’uɓe ɓen fii wattugol ɓe ɓiɓɓe makko no o yeɗira ɓe faamu no ɓe yankinora, o janna ɓe no ɓe hayfintiniroo e no ɓe wuurira no feewiri.

Iisaa windaali deftere ka gimɗi yuɓɓidiraa, hinaa kanko tindini goɗɗo no on windira Linjiila makko on haa goɗɗun majjira mo maa o yejjita goɗɗun e ko ɓuri e hittunde kon. Himo habbinoo yo Ruuhu wonduɗo e Goonga on jannu taalibaaɓe makko ɓen, o ardoo ɓe o ndayginana ɓe o anditina ɓe ko o yewtunoo ɓe kon fow. Linjiila on no tawaa e kuuɗe Ruuhu on ɓurɗe ɗen e mawnude haa ka woni ɗoo. O janni taalibaaɓe ɓen eɓɓoore kisiyee on o anditiɓe fii mun. O tiiɗini ɓe e nder konguɗi Iisaa ɗin no Ruuhu on mawninira Ɓiɗɗo on sabu seeditoore maɓɓe nden. Defte goo woo men jogaaki si wonaa ɗee ɗe Sahaabaaɓe Almasiihu on holluɗe aduna on rewrude e yankinaare gandal e gomɗinal ko ɗe marunoo kon kamɓe tigi. Kongol Iisaa goo woo ɓeyditaaka e mun. Hari waaju maɓɓe ngun hinaa ko yoosinta goɗɗo maa ko ɗanninta goɗɗo hinaa ko feƴƴata kadi, kono Ruuhu on heyɗintinay soono kala ko wuuri kon e kon ko yewtaa nder ton haa hande. Si en jangii Linjiila on, haray ɗun no wa’i wa si ko ko feƴƴi hande wonɗen e jangude. Si hiɗen heɗaade konguɗi Almasiihu on, haray hino wa’i wa si ko enen tigi woni yewtidude e makko. On mo wi’ii wonde ko taalibaaɓe ɓen moƴƴinanii hoore maɓɓe maa ɓe waylii no Linjiila on woniri non, haray ootigi andaa Ruuhu wonduɗo e Goonga on, sabu ɗayne woo alaa e nder Ruuhu-Seniiɗo on; ko o Ruuhu wonduɗo e Goonga on e Giggol ngol.

YUUHANNA 14:27
27 Miɗo accande on ɓuttu, ko ɓuttu an ngun mi woni on okkude. Mi alaa on non okkirde wano aduna on okkirta non. Wota ɓerɗe mon ɗen jiƁo, wota ɗe hulu kadi.

Iisaa yeɗi taalibaaɓe makko ɓen ɓuttu, ɓuttu yawtungu salminaango yimɓe ɓen, ko nden toɓɓere ɗon o lannitori ko o waynotoo ɓe. Himo yahude, kono jooni o accanii ɓe ɓuttu makko ngun fii no ngu ardoroo juulirɗe maɓɓe ɗen. Hinaa fii nguu Ɓuttu fenaandehu o woni e haalude wano ɓee jurnalistiiɓe heewuɓe haala waɗirta non. Hari bee ndarndeeji ɗin ara, rewaangal woo.Ɓayru yimɓe ɓen no wuuri ngurndan woɗɗitiiɗan Alla, tikkere makko nden yanay e hoore ellaaji maɓɓe ɗin fow. Ko fii ɓuttu goo Iisaa woni e haalude, ɓuttu ka nder fondo, iwayngu e yaafuyee junuubaaji ɗin sabu ko moƴƴintinɗen kon e Alla. Ɓuttu Alla ngun ko Ruuhu Seniiɗo on, bawgal ngal lannataa e ngal alaa ngal kattudi iwayngal ngal ka Alla e makko yiltitoo kadi ka makko.

Fenaande e ngayngu e huɲeendi e ittu hoore e miile e himme e jinaa no heewi e oo aduna. Kono Iisaa no yamiri en wota en accu ɗen guuwe ibuliisaaje hibboo e men. Ko Bonɗo on laamii oo aduna. Kono ka Iisaa, Yiɗaaɗo on, ɓuttu ngun feeɲay ngu reena en e yanal ka nder niɓe e ka nder angal tama’u. Ngun njattinay en jiiɓoldu suuɗiindu ndun e kulol mayde nden. On mo no gomɗini Almasiihu on daakoto ka Alla, Alla daakoo ka makko. Ko fii mon non kadi on sariya waɗanaa? Hari Iisaa no ɗaanii ka nder laana nde tawnoo kenii ngin no immii ko tiiɗi. Wonunooɓe ɓen fow ka nder laana fuɗɗii bonireede tama’u sabu hari ndiyan ɗan hebbinii laana kan. Onsay Iisaa immii o toŋani hendu ndun, tun deƴƴiti. O wi’i taalibaaɓe makko ɓen: «Ko onon yo fanɗa-gomɗinal’en, ko fii honɗun hulanɗon?»

YUUHANNA 14:28-31
28 On nanii ko mi wi’i on kon wonde miɗo yahude, kono mi artoyay e mon. Si hiɗon yiɗunoomi, on welotorayno ko mi woni yaarude ka Baabaajo on kon, ɓay Baabaajo on no ɓuri lan mawnude. 29 Ko mi woni wowlirande on ɗii piiji jooni, ado ɗi hewtude, ko fii nde ɗi hewtoyi ko yo on gomɗin. 30 Mi yewtidoytaa e mon buy han kadi, ko fii lanɗo aduna on no arude, kono o maraa bawgal woo e hoore an. 31 Kono aduna on no haani andude wonde miɗo yiɗi Baabaajo on, ko ɗun waɗi si miɗo waɗirde wano Baabaajo on yamirimmi non. Immee, iwen ɗoo.

Taalibaaɓe ɓen ŋalɗi fewndo ko Joomiraaɗo on feɲɲinani ɓe ɗimmun fii fokkitugol makko ngol. Ɓay o lannii tentinde fii ko yaadu makko ndun ɓadii kon, Iisaa ɓeyditi o wi’i o artoyay. O wi’i ɓe ɗun ɗoo: «Weltee, miɗo yahude mi accan on, sabu ko ka Baabaajo on mi fokkiti. Weltee fii ko mi woni kon yiltaade ka mi jeyaa ton tigi. Mi fawataa on tampere leggal altidiraangal ngal. Mi njattinoyay on kulol yenaande nden. Waaju an ngun ko fii humondiral wongal ngal hakkunde an e Baabaajo on. Si hiɗon yiɗunoo-mi, on weltorayno ko mi woni e yiltagol ka Baabaajo on kon. Miɗo ƴettiri Baabaajo on wa ɓurɗo lan mawnude. Giggol ngol mi yiɗi mo ngol ko luggungol, kono giggol ngol mi yiɗi on ngol kadi ɗuytotaako. Mi ardoyay e mon e fee Ruuhu an on.»

Iisaa sifanii ɓe fii no Baabaajo on woniri non fii addugol ɓe no ɓe faamira mangu mawngu on ngun ɓe catoo e makko o hebulinaɓe fii ko ɓe seedata kon e Karamoko maɓɓe maayoowo on ko woɗɗaa. Iisaa anditini ɓe wondema hay mayde makko nden wi’aali Alla no aɲi mo. Ɓuttu woodungu ngun hakkunde Baabaajo on e Ɓiɗɗo on no daakii haa jooni, wano non Baabaajo on no pooɗude mo toonin mayde nden.

Nafa woo alaa ka goɗɗun ɓeyditee; Iisaa immii fii timmingol faale Ben makko on, e maana sottande aduna on ka leggal altidiraangal. Onsay Ruuhu on aroyay e taalibaaɓe ɓen. Nden sottande hewtoyay aduna on fow. Himo faalanoo yo mo kala faamu fii giggol Alla ngol lannataa ngol.

Onsay, Iisaa e taalibaaɓe mun ɓen iwi ka suudu dow-dowru ka ɓe sincidi ɗon ahadi heyri ndin e yalti ka niɓe jemma on, e ndee aynde wonde ka wi’etee ɗon Kidruuna. Ɓe yahi haa e oo naako wonɗo ka wi’etee Jatsaymaani ɗon, ka hoore fello Zaytuuni, ka janfotooɗo on habbinooɓe ɗon.

TORAARE: Joomiraaɗo, men jarnii ma fii ɓuttu maa ngun. A laɓɓinii men ɓerɗe ɗen a yeɗii men fowtaare. Yaafano men andeeji amen ɗin e kulol amen ngol e angal tama’u amen on e nder ko men naati kon e nder ndee waameree yeddodiral e jiiɓoldu. Men jarnii ma fii Ruuhu maa maruɗo men on e nder ɓuttu ngun. Yo o andintin men konguɗi maa tiiɗuɗi ɗin nde ndarndeej ɗin fewndanii men fii wota men yanu e nder junuubu on e angal gomɗinal ngal maa e nder kuddi men lelliree tama’u. Yo o wallito men no men fewtira e maa e nder tornde amen nden, men wona muɲiiɓe e nder weltaare nden. Men jarni ma sabu laawol amen ngol ko ka Baabaajo on hewtinta men. Meɗen sujjande ma, yaa an Baalun Alla kun, an oo wonuɗo e parande men wonunde ka kammu.

LANDAL:

  1. Ko honɗun woni ɓuttu Alla ngun?

LANDE - 5

Jangoowo tedduɗo,
hewtinan men jaabaaji 12 feewuɗi e nder ɗii 14 wonuɗi ɗin dow ɗoo. Men naɓanay on ko hikkii kon e ɗii jandeeji jokkodirɗi.

  1. Ko fii honɗun Iisaa newnani yo Mariyama maandinir mo nebban?
  2. Ko honɗun ko Iisaa naati Yerusalaam kon firi?
  3. Ko fii honɗun mayde Almasiihu on nden jogoraa wa ko goonga on mawninaa kon?
  4. Ko honɗun wontugol ɓiɓɓe ndaygu ngun firi?
  5. Ko yamiroore honde yimɓe ɓen fow yamiraa ka Almasiihu on?
  6. Ko honɗun ko Iisaa sembi taalibaaɓe mun ɓen kon firi?
  7. Ko honɗun faameten e nder ngal misal Almasiihu on?
  8. Ko honɗun mangu ngu Iisaa feɲɲini ngun ko Yudaasi seedi e makko firi?
  9. Ko honɗun giggol ngol wonani seedee gooto anditirteeɗo on Almasiiyaaɓe ɓen?
  10. Ko humondiral hongal woodi hakkunde Almasiihu on e Alla Baabaajo on?
  11. Jonnee sarti gooto hittuɗo wallitotooɗo no Alla jaabinirana en toraare men nden!
  12. Ko piiji honɗi e honɗi Iisaa siforii fii no Ruuhu-Seniiɗo on woniri non?
  13. Ko honno giggol ngol yiɗuɗen ngol Almasiihu on tiiɗirta e ko honno Tatooɓe ɓen e nder Gooto on tipporta e hoore men?
  14. Ko honɗun woni ɓuttu Alla ngun?

Hewtinanon men ko jaabiɗon kon, windon adereesi mon on no laaɓiri, ka hoore ambuloopu e ka ɗeri e ndee innde ɗoo:

Waters of Life (L'Eau de la Vie)
B.P. 600 513
70305 Stuttgart
Allemagne

Internet: www.waters-of-life.net
Internet: www.waters-of-life.org
e-mail: info@waters-of-life.net

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on April 05, 2012, at 11:57 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)