Waters of LifeBiblical Studies in Multiple Languages |
|
Home Bible Treasures Afrikaans |
This page in: -- Albanian -- Arabic -- Armenian -- Bengali -- Burmese -- Cebuano -- Chinese -- Dioula -- English -- Farsi? -- French -- Georgian -- Greek -- Hausa -- Hindi -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Kiswahili -- Kyrgyz -- Malayalam -- PEUL -- Portuguese -- Russian -- Serbian -- Somali -- Spanish -- Tamil -- Telugu -- Thai -- Turkish -- Twi -- Urdu -- Uyghur? -- Uzbek -- Vietnamese -- Yiddish -- Yoruba
Previous Lesson -- Next Lesson YUUHANNA - Ndaygu ngun jalbi ka nder nibhe DAMAL 2 - Ndaygu ngun no jalbude ka nibhe (Yuuhanna 5:1 - 11:54)
A - Fii ko Almashiihu on yahi kon Yersusalaam dhimmun (Yuuhanna 5:1-47) -- Fii yeddodiral immiingal ngal hakkunde Iisaa e yahuudiyankeebhe bhen
1. Fii no maaya-bhanduujo on selliniraa non ka wi’etee dhon Betesada (Yuuhanna 5:1-16)YUUHANNA 5:1-9 Annabi Iisaa luttuno pellet ko bhuri lebbi jeegoo ka leydi Jaliilu. Ontuma o ruttorii Yerusalaam ka juldeere Yahuudiyankeebhe wi’eteende nden juldeere Togooji dhin wadhata ton. Himo andunoo wondema hare dhen fii gomdhinal ngal ko ka saare mawnde ton lannitorta. Fii kala himo tiindodirde e jannoobhe bhen fii sariya on e huloobhe Alla bhen, himo huutorde dhun sariya on fow bhaawo feloore. Laabi tati e nder hitaande nden, himo yahaynoo hajjugol ka juulirde mawnde Yerusalaam, si feere no woodi (Sariya Dhimmo on 16:16) Ka tumbere saare tawi beelun no dhon, defte goo windaadhe e haala gereeki, no wi’i wonde soono kala malaa’ikaajo no memminaynoo e saa’iiji goo ndiyan dhan. Hari caaliiji dhi oo landho wi’eteedho Heroodu darnunoo no hunditi kun. Ko heddii kon e dhin caaliiji yiitaama ko neebhaali. Hari nden nokkuure no noddiree «suudu Yurmeteedho on», ko fii maaya-bhanduubhe buy no yahaynoo e nden nokkuure fii dhabbhugol cellal – nde ndiyan dhan memmintoo kala. Hibhe sikkunoo wonde ko adiidho yollaade on ka nder ndiyan hettata cellal mun ngal. Iisaa yhentii kun beelun heewukun nawnubhe. O tawi dhon aaden maaya-bhanduujo gila duubhi cappandhe tati, himo wondi e ronkeere e hahhande. Ko bhuri dhun himo joganii yimbhe bhen tooke. E nder ndun suudu yurmeende, hari mo bee no wakkii ki bhori; gooto yurmaaka dhimmoojo mun. Kono haa-jooni tama’u no heddorii mo, himo habbi on saa’i mettudho yiide no o hendora moyyhere immorde ka Alla. Tun nde wootere, yurmeende feenyirde nden e Almasiihu on darii takko makko, Iisaa fuddhii nyawdugol nawnaare makko nden e fee pottingol gite on neddho e beelun kun. Ontuma o findini faale on neddho no o hendora cellal ngal. Annabi Iisaa okki mo feere no o weebhitira muuseendi makkon ndin, o wi’i: «Gooto wattanaa yili e an! Soono-wo mi dhabbhii no mi hettira cellal an ngal, kono hoolaare bonntirii lan: hay e gooto haajaaka e an. E hara hidhon waawi habbaade haa nde ndiyan dhan memmintoo woo, yollonlan nder majjan?» Hay e gooto haajaaka e an! E hara ko non wonirani on, yo musibbhe? E hara yimbhe hedditiibhe bhen no bugitaade on? Faamee wonde Iisaa no darii yeeso mon: himo wattani yili e mon, o yiitii on. Himo waawi on wallitaade, o hisina on. Ko wano non miijooji maayaa-bhanduubhe bhen woniri. Gite mabbhe aanudhe dhen darii e Almasiihu on, yurmeende on nden immini e makko yo o hoolo giggol Joomiraadho on ngol. Bhay annabi Iisaa yi’ii ko on faalaa kon fota sellinegol, e ko o hoolii mo kon, o yamiri mo, o wi’i: «Immo, yhettaa danku maa kun, yahaa. » ko yamiroore immorde ka Alla non, ko kayre laatinta ko laatotaako kon. Maaya-bhanduujo on no gomdhinnoo kongol Almasiihu on, himo hoolinoo bawgal wongal ngal e makko, o andi goddhun no memminaade ka nder yhi’e makko wondude e bawgal immintinayngal ngal bhandu makko ndun. O hettiti doole, o ndikki. Dhon e dhon, o hoccii weltaare, o rondii dankun makko kun, o yahi. Gomdhinal makko ngal timmini daalol tiidhungol Almasiihu on ngol, cellal ngal arti kisan. TORAARE: Iisaa Joomiraadho, men weltanike ma, a yawtaali oo aaden maaya-bhanduujo, kono ko yurmeende maa nden sutordhaa mo. Hari o alaa gooto ko wallitoo mo, si wonaa an Yurmeteedho on. Wallito men no men humora e maa, hara men humaaki e ballal baani-aadama ngal. Wattitir men mbaadi giggol maa ngol, wallu men no men dankora yimbhe hedditiibhe bhen men sendoda e mabbhe baraaji maa dhin. LANDAL:
|