Home
Links
Bible Versions
Contact
About us
Impressum
Site Map


WoL AUDIO
WoL CHILDREN


Bible Treasures
Doctrines of Bible
Key Bible Verses


Afrikaans
አማርኛ
عربي
Azərbaycanca
Bahasa Indones.
Basa Jawa
Basa Sunda
Baoulé
বাংলা
Български
Cebuano
Dagbani
Dan
Dioula
Deutsch
Ελληνικά
English
Ewe
Español
فارسی
Français
Gjuha shqipe
հայերեն
한국어
Hausa/هَوُسَا
עברית
हिन्दी
Igbo
ქართული
Kirundi
Kiswahili
Кыргызча
Lingála
മലയാളം
Mëranaw
မြန်မာဘာသာ
नेपाली
日本語
O‘zbek
Peul
Polski
Português
Русский
Srpski/Српски
Soomaaliga
தமிழ்
తెలుగు
ไทย
Tiếng Việt
Türkçe
Twi
Українська
اردو
Uyghur/ئۇيغۇرچه
Wolof
ייִדיש
Yorùbá
中文


ગુજરાતી
Latina
Magyar
Norsk

Home -- Peul -- Matthew - 015 (Jesus' birth)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 1 - Piiji arani dhin ka golle Almasiihu on (Matta 1:1 - 4:25)
A - Fii jibineede annabi Iisaa e paykunyaagal makko ngal (Matta 1:1-2:23)

2. Fii jibineede Iisaa nden e fennyineede innde makko nden (Matta 1:18-25)


MATTA 1:19-20
19 Tawi Yuusufu, on yhamudho mo, ko gorko feewudho, hari o faalaaka mo wirtude, o miijii accitugol mo e nder gundoo. 20 Nde tawnoo himo miijii dhun, malaa’ikaajo Joomiraadho on feenyani mo e koydhol, wi’i mo: Yuusufu mo Daawuuda, wota a hulu yhettugol Mariyama, o wona bheyngu maa, ko fii bhiddho mo o saawi on ko immorde e Ruuhu Seniidho on.

Yuusufu oo miniisiyeejo ko aaden huloowo Alla faalaadho sincude bheynguure. Himo yidhi dewal Mariyama ngal, bheynguure makko nden newnanno mo yhettugol on. Bheynguureeji mabbhe dhin dhidhi jonnidiri juudhe fii yhamal ngal.

Yuusufu ko aaden feewudho, kanko Mariyama ko o debbo barkinaadho mo jikku moyyho. Ko gomdhinbhe bhen fow noddaa fii wota bhe humondir e bhe gomdhinaa bhen humondiral gootal. Onon bhee bhe Ruuhu on ardii ko nandubhe bhen e mon haanudhon yhettidirde no Allaahu on labbhinira nabhidal woodungal ngal hakkunde mon e makko, o barkinana on dewgal mon ngal.

En yi’ii wonde hidhen haani hebhude faamu no naatiren e nder dewgal e hoore hakkil, hara hinaa hawjere, yhamal ngal wadhee ado jombidirgol ngol. Yhettugol saa’iiji fii miijitagol adii jombidirgol ngol no moyyhi bhuri yhettoygol yeeso saa’iiji fii no ootigi tuubira.

Tun nde wootere, Yuusufu tawi jaka mo o yhami on wonii sowiidho. Miijooji wondudhi e ngayngu e monee heewi ka nder bhernde makko. Bhayru reedu ndun yaltitii, Yuusufu miijitii fii ko farlii mo kon telenma mo o yhami on. Dewo Yahuudiyankeejo yhettataa debbo «cagaajo». Awa himo haani wirtude mo yeeso jamaa on (fewndo Laamu roomu ngun, dhun ko yawitaare addaynoo, addataa mayde), maa o windana mo bhatakuru fii seedigal e gundoo fii no gorko goo mo o yidhi waawu yhettude mo.

E nder jiwbhe Hawaa bhen fow, hewtudho dimankaaku Mariyama ngun hebhaaaki. E hin-le himo weebhitii e toonye bhurdhe toonye dhen fow hulbhinaade. Kono o yaltintinanaali en ande makko nden. Himo hoolii laabhal makko ngal, himo wondi e bhuttu, o tumbi hoore makko o watti e juudhe «on nyaawoowo no feewiri non».

Etotoobhe bhen hebhugol fondo moyyho no waawi halfinaade e Joomiraadho on e dow weltaare, o jabhataa innde mabbhe nden bonnee. Hibhe mari goonga hebhugol tama’u wonde o danday nundhal mabbhe ngal e teddungal mabbhe ngal.

Yuusufu no yidhi tigi Mariyama. Himo ebbhidaade no o seedira e makko e gundoo fii wota hersa kan yantu e makko, kono yo ka yantu e yumma Mariyama. No o huuwiri non no holli laabhal makko ngal e peewal makko ngal. Hidhen waawi tigi miijitaade fii jiibholdu ndu o wondi ndun e dhayne dhe o dhaynaa dhen fewndo ko o tawi jaka mo o hoolinoodho on e mo o yidhunoo on no waawi addande mo sikkitaare kaanirde nii. «E hara ko yumma Mariyama nii? Ko dhun o woni e miijaade. Ko honno mo mi bhuri teddinde on fow hakkunde yimbhe bhen janfortan-lan? E ko honno mi dhaynirtee e nder ko mi bhuri kon e habbaade!» Himo toonyitaade fii ko o hoolii kon sugu ndee huunde immorde e mo o faalaa jombude on. Kono hakkee ko dhun laabhi, alaa ka yeddugol heyha, hakkee ko dhun hulbhinii, alaa no yaafuyee hebhora. Himo wondi e tippiro tiidhungo. Hella goo, nawliigu mettugu e hunyugu no e makko. Hella goo kadi, himo tippirde e giggol luggungol ngol o joganii ngol yumma Mariyama! O faalaaka huuwirde hunyheendi. O faalaaka wadhugol mo misal fii jamaa on, fii kala sariya on no yamiri mo dhun: «Si hawri jiwo yhamaama, e si tawii gorko fottii e makko ka saare, waalidii e makko, bhe dhidhoo non on addaybhe bhe ka naatirgal saare, bugodhon bhe kaayhe, bhe maaya» (Yannyannde Sariyaaji ka Tawreeta 22:23-24). O faalaaka huutorde sariya on fii donkingol mo. Ko fawii e dhun kadi, o fellitaa fota on no bonni goddhun. Emba oo e Yahuuda no seedi nee, on nyaawirnoodho hawjere nyaawoore sattude sugu nduu muraadu, wi’i: «Yaltinee mo, o sunnee» (Fuddhoode 38:24). Emba Yuusufu no wondi e faamu e nder kuugal makko ngal nee! Nyemben misal makko ngal, miijitodhen ado yo en nyaawu e ado yo en felu yimbhe bhen. Hollen ko en yurmeteebhe.

Donkingol mo ngol no fota e hollugol jamaa on misal, ko donkinande nden dhabbhi kon ko waajagol bheya yimbhe.

Dhun no holli en ko honno yagginirten junuubankeebhe bhen, hara kongudhi tawaaka. «ko bhuri e moyyhude ko hedhorgol hakkil yewtereeji jogiibhe bhen faamu» (Waajotoodho 9:17). Giggol ngol aaden almasiiyaajo wondi e mun ngol e faamu makko ngun buumay junuubaaji heewudhi.

Yuusufu yawitaaki yumma Mariyama, kono himo juulande mo hoore himo felliti wonde yawti Alla gooto waawaa wallitaade mo. Nde tawnoo o andaa ko o huuwa, Alla immini haa e makko malaa’ikaajo, on noddiri mo Yuusufu «mo Daawuuda». Malaa’ikaajo on andintini mo fii maamiraawo makko landho on, o deyyhintini mo. Huunde alaa ko o hula woni ka Alla, woni ka yimbhe bhen, maa ka sariya bhayru kanko e yumma Mariyama huunde bhe bonnaa.

Malaa’ikaajo on tentinani Yuusufu wonde yumma Mariyama ko debbo makko dagiidho tippude e sariyaaji dhin fii no nyamirtee non. Bhawto kon ko o fennyinanaa, malaa’ikaajo on wi’aali wonde Mariyama ko debbo «mo andaa gorko», kono himo sifaade wondema bhiddho mo o sawii on ko immorde e Ruuhu Seniidho on tippude e muydhe Alla dhen. Allaahu on faalanooko yo debbo jiidotoodho on Iisaa paykun kun wonu debbo mo moodibbo mun sogitii ko cagaajo. Malaa’ikaajo on wakkilini Yuusufu yo o yhettu Mariyama, on wona bheyngu makko, o fellintinani mo o hiway mo e nder bheynguure sellude. Joomiraadho on no fontude sookewo makko newiingo ngon, o barkindina Yuusufu e Mariyama dhidhoo non.

Yuusufu no haani hoolorde gomdhinal wondema Alla, hara hinaa no yaadiri e ko sariyaaji ardiidhi dhin yaasi on wi’i kon, woodinay bhiddho rewrude e yumma Mariyama, awa kadi kun paykun laatoyto neddho tigi e Alla tigi, dhin dhidhii non.

Allaahu on daalanay bhe, o ebbhana bhe no bhe huuwira kuudhe moyyhe, o ardoo bhe. Himo ebbhani kuudhe moyyhe wonande bhe makko bhen. Si on hedhotaako Alla, haray ko addi dhun ko tawde hinaa on bhe makko (Yuuhanna 8:47).

Hino windii kadi ka Algur’ahnna taariika yumma Mariyama on e no o soworii non Almasiihu on. En yi’ay ton yewtere nde en woowaa nanude: «men wahayinii e makko Ruuhu amen on», dhun no holli e kene wondema hinaa immorde e neddhanke Almasiihu on jibiniraa, awa kadi o woniraali ka teege yumma makko sabu ko gorko e debbo yiidata e mbaldi, kono ko immorde e Ruuhu Allaahu on.

TORAARE: Mi sujjanii ma yaa an Alla Baaba kammuyankeejo sabu a bugitaaki lan. A arii haa e an, a jatttinii lan e nder junuubaaji an dhin fewndo ko rondindhaa dhi Bhiddho maa on. Mi mawninii fii arugol maa ngol ka aduna. Mi yettii ma fii ko wondudhaa e an kon, mi weltike fii ko bhiddho maa on jibinaa kon, on iwudho e Ruuhu-Seniidho on, mo yumma Mariyama mo andaa gorko on jibini on. Aru yo Ruuhu mo Baabaajo on hodhaa ka an fii no mi heydhintiniree e no mi wuuridira e maa haa poomaa. Aamiina!

LANDAL:

  1. Ko fii hondhun malaa’ikaajo on yamirani Yuusufu yo o yhettu Mariyama, on wona bheyngu makko?

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 08:56 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)