Waters of Life

Biblical Studies in Multiple Languages

Search in "Serbian":

Home -- Serbian -- The Law of Christ -- 23 (Conduct 5)

This page in: -- Arabic? -- Chinese -- English -- German -- SERBIAN -- Uzbek

Previous Chapter -- Next Chapter

TEMA 4: HRISTOV ZAKON
1000 Hristovih zapovesti u Novom zavetu
G - Dela i namere u Novom zavetu ili: šta treba da čine Isusovi učenici - Obaveze prema drugima

5 - Hristova ljubav prevazilazi mržnju i osvetu



Po Mateju 5,9-12 -- 9 Blaženi mirotvorci, jer će se sinovi Božji nazvati; 10 Blaženi prognani pravde radi, jer je njihovo Carstvo nebesko. 11 Blaženi ste kad vas sramote i progone i lažući govore protiv vas svakojake rđave reči, zbog mene. 12 Radujte se i veselite se, jer je velika plata vaša na nebesima, jer su tako progonili i proroke pre vas.
Po Mateju 5,21-26.38-39.43-48 -- 21 Čuli ste kako je kazano starima: "Ne ubij", jer ko ubije biće kriv sudu. (2.Mojs. 20,13; 21,12) 22 A ja vam kažem da će svaki koji se gnevi na brata svoga ni za što, biti kriv sudu; a ako li ko kaže bratu svome: “Raka!“ biće kriv sinedrionu; a ko kaže”Budalo!” biće kriv paklu ognjenome. 23 Ako, dakle, prineseš dar svoj žrtveniku, i onde se setiš da brat tvoj ima nešto protiv tebe, 24 ostavi onde dar svoj pred žrtvenikom, i idi te se najpre pomiri sa bratom svojim, pa onda dođi i prinesi dar svoj. 25 Miri se sa suparnikom svojim brzo, dok si na putu sa njim, da te suparnik ne preda sudiji, a sudija da te ne preda slugi i u tamnicu da te ne vrgnu. 26 Zaista ti kažem: Nećeš izaći odande dok ne daš do poslednjega novčića. (uporedi i sa po Mateju 18,23-25; po Marku 11,25; po Luki 12,58.59; 1. Jovanova 3,15) ... 38 Čuli ste da je kazano:“Oko za oko, zub za zub." (2.Mojs. 21,24) 39 A ja vam kažem da se ne protivite zlu, nego ako te ko udari po desnom obrazu tvom, okreni mu i drugi. (uporedi sa po Jovanu 18,22.23; Rimljanima 12,19-21; 1. Petrova 2,20-23) ... 43 Čuli ste da je kazano: "Ljubi bližnjega svoga, i mrzi neprijatelja svoga." 44 A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje svoje, blagosiljajte one koji vas kunu, činite dobro onima koji vas mrze i molite se za one koji vas vređaju i gone. 45 Da budete sinovi Oca svoga koji je na nebesima; jer On svojim suncem obasjava i zle i dobre; i daje kišu pravednima i nepravednima. 46 Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakvu platu imate? Ne čine li tako i carinici? 47 I ako pozdravljate samo braću svoju, šta odviše činite? Ne čine li tako i neznabošci? 48 Budite, dakle, vi savršeni, kao što je savršen Otac vaš nebeski. (uporedi 2. Mojs 23,4.5; po Luki 6,27.28; 23,34; Dela apostolska 7,60; Rimljanima 12,14.20)
Po Mateju 6,12.14-15 -- 12 I oprosti nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim; … 14 Jer ako oprostite ljudima sagrešenja njihova, oprostiće i vama Otac vaš nebeski. 15 Ako li ne oprostite ljudima sagrešenja njihova, ni Otac vaš neće oprostiti vama sagrešenja vaša. (uporedi sa po Marku 11,25)
Po Mateju 18,15-17.21-22.23-35 -- 15 Ako li ti zgreši brat tvoj, idi i pokaraj ga nasamo; ako te posluša, dobio si brata svoga. 16 Ako li te ne posluša, uzmi sa sobom još jednoga ili dvojcu da na ustima dva ili tri svedoka ostane svaka reč. 17 Ako li njih ne posluša, kaži Crkvi; a ako li ne posluša ni Crkvu, neka ti bude kao neznabožac i carinik. (uporedi sa 3. Mojs. 19,17; po Luki 17,3; Galatima 6,1) ... 21 Tada mu pristupi Petar i reče: - Gospode, koliko puta, ako mi zgreši brat moj, da mu oprostim? Do sedam li puta? 22 Reče mu Isus:- Ne velim ti do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam. (uporedi sa 1. Mojs 4,24; po Luki 17,4; Efescima 4,32) 23 Zato je Carstvo nebesko slično čoveku caru, koji htede da se proračuna sa slugama svojim. 24 I kad se poče računati, dovedoše mu jednoga dužnika od deset hiljada talanata. 25 I budući da on nemaše čime vratiti, zapovedi gospodar njegov da prodadu njega i ženu njegovu i decu i sve što imaše, i da se naplati. 26 No sluga taj pade i klanjaše mu se govoreći: „Gospodaru, pričekaj me i sve ću ti vratiti.27 A gospodar se sažali na onoga slugu, i pusti ga i dug mu oprosti. 28 A kad izađe sluga taj, nađe jednoga od svojih drugara koji mu beše dužan sto dinara, i uhvati ga i stade daviti govoreći: „Daj mi što si dužan!” 29 Pade drugar njegov pred noge njegove i moljaše ga govoreći: “Pričekaj me, i sve ću ti vratiti.“ 30 A on ne htede, nego ga odvede i baci u tamnicu dok ne vrati dug. 31 Videvši pak drugari njegovi taj događaj, ožalostiše se veoma, i otišavši, objasniše gospodaru svome sve što se dogodilo. 32 Tada ga pozva gospodar njegov, i reče mu: „Zli slugo, sav dug onaj oprostio sam ti, jer si me molio. 33 Nije li trebalo da se i ti smiluješ na svoga drugara, kao i ja na te što se smilovah?34 I razgnevi se gospodar njegov, i predade ga mučiteljima dok ne vrati sve što mu je dugovao. 35 Tako će i Otac moj nebeski učiniti vama, ako ne oprostite svaki bratu svome od srca svojih sagrešenja njihova. (uporedi sa po Mateju 5,26; 6,14.15; po Luki 6,36; 1. Jovanova 4,11; Jakovljeva 2,13)

Zaključak

Hristova revolucija ne zna za granice. Njegova ljubav prevazilazi i najdublje ponore mržnje i osvete. Isus prvo otkriva uzroke ubistva i motive neprijateljstva. Mržnja, bes, osveta, zavist, gnev, ljubomora, pohlepa, antipatija, zavera i sve se od ovakvih misli javlja u našoj svesti predhode ubistvu. Ko drugom kaže: „glup si“ ili „magarče“ ili „stoko“ ili „mrzim te“! kriv je pred Strašnim sudom. U večnosti, on će biti kategorisan kao potencijalni ubica. Iz srca potiču zle misli, pre svega ubistvo, odbijanje i mržnja. Neki bi najradije upucali nekoga ko mu je težak, a ne primećuje da je time sam sebe osudio. Isus nam skida masku sa lica i pokazuje nam da svi mi u sebi gajimo smrtonosne misli i gorke namere i da spadamo u kategoriju ubica.

Odgovor Hristovog zakon glasi: Bezuslovno pomirenje, praštanje i ljubav i prema neprijatelju ili protivniku. Ko ne oprašta, gubi svoje oproštenje. Ko oprašta samo delimično ili pod određenim uslovima, takođe će samo delimično primiti oprost njegovih greha, jer se u Oče naš moli: Oče, oprosti mi tačno onako kao što ja opraštam, ne više! Isus čupa i poslednji korenčić naše mržnje i odbijanja iz srca, jer njegova ljubav želi samo da voli, ne da mrzi ili odbija. Njegov Duh pomirenja nas savija od priznanja naše krivice. Nije samo onaj drugi kriv, i mi smo krivi. Ko se prvi popusti i drugog moli za oproštenje, on je duhovno zreliji. Naša čast je slomljena na krstu. Više nemamo nikakva prava ni čast, osim u Raspetome.

U Starom zavetu stoji: „Duša se krvlju čisti“ (nema oproštenja bez prolivene krvi) (3. Mojs. 17,11; Jevrejima 9,22). To je tačno, jer zakon: „Oko za oko, zub za zub“ (2. Mojs. 21,24) zahteva nemilosrdnu osvetu i smrt ubice. Ali Isus je kako naše grehe tako i grehe naših neprijatelja odneo na krst i podneo kaznu koja je nama pripadala. Zato smo mi zarad otkupa koji je on platio oslobođeni svake osvete i imamo pravo i obavezu za potpuno praštanje. Sve bliskoistočne religije koje u svom središtu nemaju Raspetoga, moraju da se svete. Ko među njima prašta bez krvne osvete, kriv je! Raspeti nas je oslobodio svake prinude za osvetom, oslobodio nas je za praštanje i pomirenje. Srž naše etike je vera u krst.

Koliko često nam Isus oprašta naše greške? Jednom, dva puta ili sto puta od trenutka kad postanemo vernici? Odgovor je: svakodnevno i u svakom trenutku, uvek i nebrojeno puta on oprašta naše ispade, nedostatke, ponos, tvrdokornost, naše slepilo za potrebe drugih i sasvim konkretne grehe koje mi prećutkujemo! Svi mi živimo od neprestanog oproštenja Isusa Hrista i njegovog Oca. Isto tako neizostavno i stalno, svakodnevno i svakog trenutka i mi našim neprijateljima, suparnicima i svim neuviđavnima trebamo i moramo da opraštamo. Ko stalno ne oprašta odvaja se od Božije ljubavi, koja je u Isusu Hristu, našem Gospodu.

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on March 19, 2013, at 09:24 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)