Home
Links
Bible Versions
Contact
About us
Impressum
Site Map


WoL AUDIO
WoL CHILDREN


Bible Treasures
Doctrines of Bible
Key Bible Verses


Afrikaans
አማርኛ
عربي
Azərbaycanca
Bahasa Indones.
Basa Jawa
Basa Sunda
Baoulé
বাংলা
Български
Cebuano
Dagbani
Dan
Dioula
Deutsch
Ελληνικά
English
Ewe
Español
فارسی
Français
Gjuha shqipe
հայերեն
한국어
Hausa/هَوُسَا
עברית
हिन्दी
Igbo
ქართული
Kirundi
Kiswahili
Кыргызча
Lingála
മലയാളം
Mëranaw
မြန်မာဘာသာ
नेपाली
日本語
O‘zbek
Peul
Polski
Português
Русский
Srpski/Српски
Soomaaliga
தமிழ்
తెలుగు
ไทย
Tiếng Việt
Türkçe
Twi
Українська
اردو
Uyghur/ئۇيغۇرچه
Wolof
ייִדיש
Yorùbá
中文


ગુજરાતી
Latina
Magyar
Norsk

Home -- Peul -- Matthew - 073 (Trusting the Providence)
This page in: -- Arabic -- Armenian -- Azeri -- Bulgarian -- Chinese -- English -- French -- Georgian -- Hausa -- Hebrew -- Hungarian? -- Igbo -- Indonesian -- Javanese -- Latin? -- PEUL -- Polish -- Russian -- Somali -- Spanish? -- Telugu -- Uzbek -- Yiddish -- Yoruba

Previous Lesson -- Next Lesson?

MATTA - Tuubee ko fii laamu Almasiihu on ngun bhadike!
Jandeeji suutaadhi ka Linjiila Almasiihu on no Matta yottiniri mo non
SOBBHUNDU 2 - Fii waaju e golle Almasiihu on Jaliilu (Matta 5:1 - 18:35)
A - Fii waaju ngun ka hoore fello: Fii sariya teddudho on ka laamu kammu ngun (Matta 5:1 - 7:27) -- Fii no maakuuji Almasiihu on dhin mottindiriraa non ka aranun
3. Fii Polgal ngal e hoore anniyeeji bondhi dhin (Matta 6:19-7:6)

b) Fii hoolagol dankata Ben mon wondho on ka kammu (Matta 6:25-34)


MATTA 6:25-34
25 Ko dhun wadhi si mi wi'ay on: wota on aanu fii ko nyaamon maa ko yaron e nder ngurndan mon dhan, maa fii ko bhornon bhalli mon dhin. Taw si hinaa ngurndan bhuri neema, awa kadi bhandu bhuri koltu? 26 Ndaaree colli dhin ka kammu: dhi sankataa, dhi wa'ataa, dhi moobhataa hay huunde e nder caagaaje, kono Ben mon Kammuyankeejo on no wurni dhi. E taw si on bhuraa dhi hittude? 27 Ko hombo e mon, e nder annde mun, waawata bheydude ngurndan mun dhan beru sogonal gootal? 28 E ko hondhun aananton fii conci? Ndaaree no dhii piindiiji ka gese fudhirta njandha: hara-le dhi gollataa, dhi sannyataa. 29 Kono non mi andinii on, hay Sulaymaana e nder darja mun on fow holtiraali hay wa wootiri e majji. 30 Si tawii non Allaahu on no holtinirde non hay hudho wonuko hande ka ngesa kon, bugoyteeko jango ka yiite kon, hara o ronkay wadhande on ko bhuri dhun, onon bhee fandha-gomdhinalbhe? 31 Awa wota on aanu haa wi'on: ‹ko hondhun men nyaamata?› maa: ‹ko hondhun men yarata?› maa: ‹ko hondhun men bhornotoo? 32 Dhun, ko bhe gomdhinaa bhen dhabbhata dhun. Kono Ben mon Kammuyankeejo on no andi hidhon handi e dhun. 33 Kono dhabbhee taho laamu makko ngun e peewal makko ngal, dhin piiji fow bheydanoyte on. 34 Awa wota on aanu fii jango, ko fii jango aananay hoore mun. Nyalaande bee arday e maapunde mun.

Ko waaju Almasiihu bhurdho tiidhunde on nii! Hita on yejjita dhun! Baaba men ko yedhoowo. Himo handi e hoolaare men nden fow. On mo nanii e mo gondhii dhin maakuuji o hendoto bhuttu ngu lannataa. Wa boobo hooliidho dankata ben makko wondho on ka aduna, wano non annabi Iisaa no tiidhinde gomdhinal mon ngal fii no fawiron hoolaare timmunde e Alla on wondho Ben mon wondude e giggol makko ngol tayhataa ngol fii men.

On mo no heewi giggol Alla ngol, jattinaadho ndarndande moobhugol kaalisi e okkitirdho hoore mun sadaka soono kala e nder faamu, Ibuliisa ndarndoray mo cendhe heewudhe. Ibuliisa nhurnhurtanay mo wi’a: «Kaalisiiji maa dhin yonantaa ma! Ko hombo dankoto maa nde arudhaa e nawnude? Conci maa dhin hiddhii, coggeli dhin no toowi. No jogital jawle dhen yaarata non ko satteede hebhi satteede. Fellitu fii no wuurirtaa jango, jangaa, wakkilodhaa, moobhaa mbuudhi fii no hebhira ngurndan newiidhan.»

Kono Ruuhu Alla on no deyyhinde andeeji mon feyyhitudhi keerol dhin, himo ardaade on e dankata moyyho Ben mon on, bhandu mon ndun woo, wonkii mon kin woo e ruuhu mon woo. Dhun firaa wonde on tumbidiray juudhe hara huunde on gollataa, habbodhon yo Alla udditan on baafal kammu ngun. Giggol Almasiihu on ngol jattinay on no waawiron tippirde e no golliron e nder bhuttu, hara on hulaa on e on wondaa e miile. Humondiral men ngal e Almasiihu on jattinay en e juudhe andeeji dhin, o wakkilina en no fawiren hoolaare menn nden e giggol Ben men ngol, on Tagudho jom bawgaljo on.

Ndaaree colli dhin ka weeyo hara hidhi dhabbha nyaametee, dhi modha ko dhi remaa. Fii mon non onon, hidhon waawi fewtude Ben mon bhayru ko kanko tun waawi dankaade on, o ayna. Himo aanani on: himo waawi okkude on golle moyyhe no wontiron yankiniibhe e sella-findeebhe.

Ben mon yedhii on bhandu labaandu, heewudu ngurndan, dhun ko gundoo mo jom gande’en gaynaali taskaade fii mun haa-jooni. Ndaaree piindi ndin e ko bhibbhe-leddhe dhen wadhata kon. Hara dhin piiji alaa en e hollude en ittiri ko Tagoowo on mawni kon? Ndartee leddhe dhen e fee huutorgol mikroskop, jangon fii majje. Uurodhon piindi wodheeri ndin faamon wondema nhari kin fow e no adunaaru ndun woniri non fow ko mbaadi mangu Tagoowo jom-bawgal on yaltintinaa en, ko kanko woni ardotoodho koode dhen e nder ko dhe yiilotoo kon e andudho on ittiri atomer ko woni e haylaade kon e nder mun. Himo andi on onon kadi, himo ardaade on e himo yidhi on, bhay ko kanko woni Baaba mon ka bannhe ruuhu. Ko woni ka aduna kon fow ko ko tagaa. E hin-le non ko Ruuhu makko mo tagaaka on woni ko tagiradhon. O okkitirii Almasiihu makko bajjo on sadaka fii mon. Hara no gasa ka o yejjita on? Waawaa wonde, bhayru Ben mon no miijoo fii mon saa’i kala saa’i. Andeeji mon dhin e woytaangooji mon dhin ko angal gomdhinal mon ngal woni sabu mun, ko wullitotodhon kon no nandita e yeddugol moyyhere makko nden. Giggol Alla ngol no yaaji e hingol luggi bhuri baharu on. Yurmeende makko ndenno fota e kammuuli dhin. E hino ko o daalani on kon: «Hita a hula, mi sottii ma, mi noddirte innde maa nden: ko min jeyu maa!» (Isaaya 43:1).

Miijitee fii daaluyeeji Alla dhin e kisiyee makko on. Dhabbhee no faamiron jande Almasiihu on nden e no golliranon moyyha laamu Alla ngun. Sertee e angal gomdhinal e ande e metteende e woytaare, hoolodhon Ben mon on dankotoo on no moyyhiri. Almasiihu on jattinay on e juudhe ande, Ruuhu-Seniidho on tiinidhay on fii wota on yanu fewndo ndarndagol ngol hewti. Bhe gomdhinaa bhen ko jawle aduna woni e dhabbhude, kono onon ko Alla woni ko noddi on. Huccee haajuuji adunayankooji dhin, jogitodhon jungo makko ardotoongo on ngon. Humondiree e makko fii ngurndan poomayankejan dhan. Bhandu mon ndun sakkitoray mayde, kono hinaa dhon hatti, bhayru ngurndan mon ruuhuyankejan dhan no maandiniraa Almasiihu on ka Alla. Hita on jabha kulol e andeeji, no dhi fotata woo, wona dow gomdhinal mon ngal. Catee e ko Ben mon ndaaranta on kon, bhayru himo hebulii yedhugol on ko handudhon e mun kon fii no waawiron wuurirde e no kurkoranon mo e no teddiniron mon e nder hoolaare.

Wattanee yili e Alla e ebbhooje makko dhen. Ngurndan mon dhan moyyhitay nde wootere no on andiraa, bhayru ko wondigal Joomiraadho on labbhinta dhan. Jangee piiji dhi Joomi on jonni dhin ka julde makko. Wano non on anday firo e faandaare laamu Alla ngun ka nder ngurndan mon wondude e ko hittindhon kon fii Ben mon. Teddine innde makko nden, wattanon yili e laamu makko ngun fennyinon kadi Linjiila on takko mon, torodhon, gollon okkitiron hoore mon wa sadaka wa sadaka wurdho. Hita on aana fii hoore mon, kono mawninee laabhal Landho on, seeditodhon fii sariyaaji e bawgal laamu makko ngun. Telenma dhun, on wallitoto majjubhe bhen no bhe hewtira ka kisiyee. Landho on ndaaranay andeeji mon dhin, o ronditanto on dolle mon dhen, o barkina nokkuuji ngurndan mon dhan fow.

TORAARE: Yaa an Baaba, men yettii ma fii moyyhere maa nden e dankata maa on soono kala e ballal maa ngal e nder satteendeeji dhin e fii yaafuyee junuubaaji amen dhin. Men yettii ma bhayru hidha yedhude men ko men hattonjini e mun kon fii ngurndan dhan e fii ko luttata kon. Hita a newnan men woywoytagol, kono bheydan men gomdhinal ngal. Tiidhin men no men hoolora giggol ngol yidhudhaa men ngol, jattinaa men e juudhe andeeji mehidhudhi dhin fii no men dhabbhira taho laamu maa ngun e peewal mun ngal.

LANDAL:

  1. Ko honno Almasiihu on hadhirta en yanugol e nder faandu andeeji dhin haa ka newnanen dhi?

LANDE 3

Jangoowo teddudho,
Si hawrii a jangii Linjiila Almasiihu on no Matta windiri mo non e nder ndee deftere dhoo, weebhante no jaaboraa lande wondhe dhen dhoo. Si on waawii jaabaade cappandhe jeenay e nder teemedere kala e nder dhee lande wondhe ley dhoo, men addante ko hikkii kon e mayre e nder dhii jandeeji jokkodirdhi. Hita a yejjita windude bindudi laabhudi adereesi maa on ka postu e hoore dherol ka wadhudhaa dhon jaabaaji maa dhin.

  1. Ko honno teddinirten sariya Alla laabhudho on?
  2. Tippude ko Almasiihu on maaki kon, ko hombo woni ittoowo hoore?
  3. Ko honno jattinirte dhen e jarrabuyeeji naadhaydhi en dhin e nder jinaa e jiibholdu?
  4. Tippude e Sariya Almasiihu on, ko hombo woni wadhoowo jinaa?
  5. Ko honno wonirten bhe goonga ka kongudhi ka kuudhe e ka jikku?
  6. Ko honno Almasiihu on jattiniri en e juudhe sariya yamirdho on yottagol e donkingol?
  7. Ko honno haanudhen huuwirde nde goddho bonnani en?
  8. Ko honno wonirten timmubhe wano Ben men wondho on ka kammu woniri non timmudho?
  9. Ko hondhun sendindiri few sariya Muusaa on e sariya Almasiihu on?
  10. Ko honno haanudhen wadhirande Alla Ben men sadaka?
  11. Ko noone toraare honde Ben mon wondho ka kammu on jaabinta?
  12. Ko honno haanudhen teddinirde innde Baabaajo on?
  13. Ko fii hondhun miijotodhon nde hidhon toroo «Yo laamu maa ngun feenyu»?
  14. Ko hondhun woni muydhe Alla Baabaajo mon wondho on ka kammu?
  15. Ko hondhun woni firo nyaametee men mo handudhen on hande?
  16. Ko gundooji hondhi wondi e toraare fii yaafuyee on?
  17. Ko honno jattinirte dhen e juudhe bondho on e nder ngurndan men dhan?
  18. Ko honno mawninirton Alla Ben mon?
  19. Ko yamiroore honde hitti fota e nder humondiral men duumiingal ngal hakkunde men e Alla Ben men wondho on ka kammu?
  20. Ko honno korka kan sifori ka Ahadi Heyri?
  21. Ko hondhun wadhi si en waawataa gollande Alla gollanen Mammon nde wootere?
  22. ko honno Almasiihu on hadhirta en yanugol e nder faandu andeeji dhin haa ka newnanen dhi?

Men wakkilinii on jokkitagol e juudhe amen ndee jande fii ngurndan Almasiihu on e Linjiila makko on. Ko keyee mo bontataa hettoyton. E nder ko men habbii kon jaabaaji mon dhin, haray medhen jokki toranagol on Alla. E hino adereesi amen on:

Waters of Life (L'Eau de la Vie)
P.O.Box 600 513
70305 Stuttgart
Allemagne

Internet: www.waters-of-life.net
Internet: www.waters-of-life.org
e-mail: info@waters-of-life.net

www.Waters-of-Life.net

Page last modified on May 18, 2012, at 10:03 AM | powered by PmWiki (pmwiki-2.3.3)